Što je pravilna prehrana?
Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Hranom se osigurava unos tvari nužnih za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo i kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti pa je zato važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.
Započnite dan s doručkom! Zašto?
Ovo nije samo fraza koja uporno ponovo podsjeća koliko malo slijedimo u svakodnevnici dobre i pravilne savjete. Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje a i pridonosi boljem raspoloženju u školi. prema mnogim istraživanjima, dokazano je da djeca i mladež koja preskoče prvi jutarnji obrok imaju lošije rezultate na testovima nego oni koji su ujutro doručkovali. Tijekom dana važno je ne preskakati glavne obroke jer međuobroci nisu zamjena za ručak i večeru. Niti jedna namirnica pojedinačno ne sadrži sve prehrambene i zaštitne tvari potrebne organizmu, a svaka namirnica sadrži određenu količinu pojedinih nutrijenata. Kako bi se zadovoljile svakodnevne potrebe organizma važno ih je kombinirati pa je zato važna raznovrsna i uravnotežena prehrana.
Obavezno doručkujte jer doručak je važan za dobar početak dana!
Prijedlog za kvalitetan doručak: corn-flakes od punog zrna s djelomično obranim mlijekom, voće, jogurt i integralno pecivo.
Za međuobrok je bolje pojesti svježe ili sušeno voće, povrće ili sendvič sa salatom nego kekse, čokoladu ili grickalice.
Bjelančevine
Bjelančevine su neophodne za rast i obnavljanje tkiva, a imaju i još neke specifične funkcije. Građene su od lanca aminokiselina od kojih se neke sintetiziraju u organizmu, a druge moraju u organizam unijeti hranom.
P reporučeno je da bjelančevine zadovoljavaju 10-15% ukupnog energetskog dnevnog unosa, odnosno za mladež se preporuča 1-1,5 gram proteina po kilogramu tjelesne težine. Potreba za bjelančevinama zadovoljava se namirnicama biljnog i životinjskog porijekla. Od namirnica životinjskog porijekla vrijedni izvori proteina su meso, mlijeko, mliječni proizvodi, riba i jaja, a među namirnicama biljnog porijekla važni izvori su mahunarke, žitarice i sjemenke. Bjelančevine životinjskog porijekla imaju veću biološku vrijednost jer im je aminokiselinski sastav sličniji sastavu ljudskog organizma pa je njihova iskoristljivost u organizmu veća. Zato vegetarijanci moraju dodatno paziti na dostatan unos proteina i osigurati organizmu zadovoljavajući unos aminokiselina.
Masti
Masti su važan izvor energije, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topljivih u mastima - a, d, e i k. Masti se prema kemijskoj strukturi mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti. Izvori masti koje sadrže zasićene masne kiseline su punomasno mlijeko, sir, maslac i svinjska mast. Takve masti životinjskog porijekla nalaze se u krutom stanju. Nezasićene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki (kukuruza, suncokreta, buće i dr.) i u tekućem su stanju - ulja. Preporuča se ukupni dnevni unos masti ograničiti na 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a unos zasićenih masti dodatno se ograničava na 10% dnevnog unosa jer je dokazano da veći unos zasićenih masti putem hrane pridonosi razvoju kroničnih bolesti.
Pazite na unos masti, posebno zasićenih masti. Čitajte deklaracije na namirnicama i radije izaberite namirnice s manjim sadržajem masti. Ograničite unos kolača, slastica i mesnih proizvoda s većim sadržajem zasićenih masti. Prilikom pripreme jela sjetite se i maslinovog ulja.
Voće i povrće su vrijedan izvor vitamina, minerala koji pomažu održavanju zdravlja i funkcije imunološkog sustava, a sadrže i biljna vlakna. Preporuka je da dnevno uzmete 5 obroka voća i povrća (ne bojte se, to nije previše jer jedan obrok podrazumijeva jednu čašu narančinog soka ili jedan komad svježeg voća ili jednu zdjelicu salate).
Vitamini
Vitamini i minerali neophodni su za održavanje fizioloških funkcija organizma te održavanje strukture mnogih stanica i tkiva. Nedostatan unos vitamina i minerala smanjit će djelotvornost imunološkog sustava i uzrokovati niz prehrambenih deficita. Uravnotežena prehrana koja zadovoljava potrebe organizma preko hrane biljnog i životinjskog porijekla može spriječiti razvoj deficitarnih poremećaja.
Prehrana bogata kalcijem, vitaminom d i fosforom važna je za izgradnju i održavanje čvrstoće kostiju. Za vrijeme djetinjstva i adolescencije, kalcij je najvažniji u izgradnji koštane gustoće. Najbolji način za dovoljan unos kalcija je svakodnevna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda poput jogurta ili sira. Ostale namirnice koje također sadrže kalcij su sušeno voće i zeleno povrće.
nedostatak željeza može se pojaviti kod mladeži koja ne konzumira dovoljno mesa, peradi i riba ili je prehrana vegetarijanska. navedeni prehrambeni deficit može dovesti do pojave anemije. Ukoliko je deficit željeza veći ili traje duže, može imati utjecaj na smanjenje tjelesne kondicije, koncentracije i sposobnosti učenja. Najvažniji izvor željeza su crveno meso i jetra, a željezo se nalazi još i u tamnom mesu peradi, sjemenkama, sušenom voću, tamnozelenom povrću i obogaćenim žitaricama.
Posebno treba paziti na dovoljan svakodnevni unos kalcija i željeza. Svakodnevno pijte mlijeko i jedite mliječne proizvode. tako ćete osigurati dostatan unos kalcija koji je važan za izgradnju i čvrstoću kostiju. No, važna je i češća konzumacija ribe, mesa, peradi, jaja ili mahunarki kako bi osigurali organizmu potrebne bjelančevine i željezo.
Kako postići i održati poželjnu tjelesnu težinu?
Za održavanje poželjne tjelesne težine važna je uravnotežena, pravilna prehrana, ali i primjerena tjelesna aktivnost. Povećanju tjelesne težine ne pogoduje samo prevelik unos hrane, već i nedostatak tjelesne aktivnosti.
U razvijenim zemljama svijeta zapaža se utjecaj sjedilačkog načina života (i na radnim mjestima i u provođenju slobodnog vremena) te nedostatak kretanja i tjelesne aktivnosti što i objašnjava povećanje postotka pretile djece i mladeži. Djeca se više ne penju po drveću već sjede za računalom, mladi zaziru od sporta i sjede po kafićima, odrasli sjede na radnim mjestima i ispred televizora. Osobito u gradovima, gdje nema vlastitog vrta ili okućnice, tjelesna aktivnost postaje nešto što više nije prirodni sastavni dio života. Ukoliko se želite kretati, na to se morate svjesno odlučiti. Tjelesnu aktivnost valja usvojiti kao dnevnu naviku. Djecu trebate usmjeriti na jednostavne rekreativne sportove, a vi žrtvovati seriju ili film te šetati, umjesto dizala koristiti stepenice, pješačiti, voziti bicikl ili planinariti. Navika kretanja je osobito važna upravo u razdoblju adolescencije, jer tada se ritam života naglo mijenja i mladi su sve manje skloni nastavljanju aktivnosti koje su tako poslušno i ambiciozno obavljali u doba djetinjstva. Naglo opada zanimanje za karate, plivanje, nogomet ili atletiku. Društveni život se premješta na okupljališta i kultna mjesta, kretanje postaje sve manje važno. No kretanje je i apsolutno popularno rolanje, kretanje su i svi atraktivni izleti, kretanje je i aerobik i badmington. Samo se treba prilagoditi i nastaviti s aktivnostima na način da su zadovoljene zdravstvene, a i nove društvene potrebe. Najvažnije je kretati se i svakodnevno biti tjelesno aktivan u trajanju od najmanje 30 minuta.
Brojne su, dobro dokumentirane studije, pokazale da primjerena tjelesna aktivnost ima zaštitno djelovanje na:
smanjenje rizika od nastanka koronarne srčane bolesti i moždanog inzulta;
smanjenje krvnoga tlaka;
smanjenje razine kolesterola u krvi, osobito njegove potencijalno opasne ldl frakcije;
smanjenje tjelesne težine boljim odnosom unesene i utrošene energije (uspješnije no samo redukcijskom dijetom);
smanjenje razine glukoze u krvi i povećanjem tolerancije glukoze (smanjuje rizik nastanka inzulin-neovisne šećerne bolesti);
smanjenje rizika preranog nastanka osteoporoze djelovanjem na metabolizam;
djelovanje na bolje osjećanje općenito te pomoć pri savladavanju stresa i iscrpljenosti.
teretana