EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: Pravopis  (Read 24161 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline slobabob

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1467
  • Gender: Male
Pravopis
« on: October 08, 2009, 08:49:10 PM »
Evo jedne korisne teme, koju kad covek vidi, i prodje, nece ispasti vuna, ne samo na ovom nego i na drugim forumima..

Sumirano najbitnije za forume:

Velikim pocetnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

a) licna imena i prezimena: Milorad, Zdravko, Suvajdžic, Lakicevic;

b) nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni deo: Miša, Goca, Jovan Jovanovic Zmaj, Dušan Silni, Ricard Lavljeg Srca, Petar Veliki;

c) imena božanstava: Jupiter, Afrodita, Zevs, Apolon;

c) imena životinja i gradevina: Šarac, Jablan, Vucko, Sava centar, Krivi toranj u Pizi;


Sastavljeno i rastavljeno pisanje reci:

Sastavljeno se pišu:

a) složenice koje imaju samo jedan akcenat i u kojima se prvi deo ne menja, na primer: Beograd (Beograda, Beogradu), goloruk, parobrod, pismonoša, bezdušan, jugozapadni, prepoloviti, izvuci;

b) nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dve akcentovane reci i pišu se odvojeno; na primer: Novosadanin (prema Novi Sad), Belocrkvanka (prema Bela Crkva), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

c) prisvojni prodevi izvedeni od naziva mesta ako se sastoje od dve akcentovane reci, npr. gornjomilanovacki (prema Gornji Milanovac), južnoamericki (prema Južna Amerika), krivopalanacki (prema Kriva Palanka);

c) recca ne uz imenice i prideve s kojima srasta u složenice, na primer: - neznanje, necovek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj - nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

c) složeni prilozi kao: malopre, pokadšto, gdekad, gdegde, najednom, napamet, otprilike, sneruke i predlozi: povrh, namesto, ukraj, uoci, podno;

d) recca naj- u superlativu opisnih prideva, na primer: najlepši, najlakši, najbolji, najjaci, najjednostavniji.

S crticom izmedu prvog i drugog dela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih delova cuva svoj akcenat i ako se prvi deo ne menja po padežima. Tako se pišu:

a) višeclani nazivi mesta, na primer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanic-Grad;

b) dve imenice od kojih jedna odreduje drugu, a zajedno oznacavaju jedan pojam, na primer: baš-caršija, radio-amater, rak-rana, auto-put, general-major, general-potpukovnik;

Rastavljeno se pišu:

a) recca ne u odricnim oblicima glagola, na primer: ne znam, ne veruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odricni glagoli necu, nemam, nemoj, nisam;

b) odricne zamenice niko, ništa, nikoji, niciji, nikakav, kad se upotrebljavaju s predlogom, na primer: ni za koga, ni sa kim, ni u cijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

c) recca li uz glagole u upitnim recenicama, npr. Hoceš li doci? Veruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim recenicama sa da, na primer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca?


c) imena pripadnika naroda: Srbin, Crnogorac, Madar, Grk;

d) imena stanovnika gradova, krajeva, zemalja, država, kontinenata: Novosadanin, Pirocanac, Nišlija, Bacvanin, Jugosloven, Evropljanin, Australijanac;

d) imena nebeskih tela: Sunce, Zemlja, Mesec, Kumova slama, Mars, Venera;

e) imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mesta (sve reci u njima osim veznika i priloga): Evropa, Srbija, Crna Gora, Horveška, Macva, Dalmacija, Lika, Beograd, Tršic, Novi Sad, Bosna i Hercegovina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor na Uni;

f) imena mora, reka, jezera, planina i druga geografska imena: Dunav, Palic, Kopaonik, Morava, Jadransko more, Fruška gora, Plitvicka jezera, Balkansko poluostrvo; ako se sastoje iz više reci, pišu se velikim pocetnim slovom samo prve reci, a druge samo ako su vlastite imenice: Južna Morava, Beli Drim.

g) imena ulica i trgova: Studentski Trg, Železnicka ulica, Beogradska ulica; ako se sastoje iz više reci samo se prva rec piše velikim slovom a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Nikole Tesle, Ulica Petra Petrovica Njegoša;

h) imena praznika: Božic, Uskrs, Bajram, Ðurdevdan, Nova godina, Prvi maj;

i) nazivi ustanova, preduzeca, društava: Matica srpska, Osnovna škola "Mladost", Vojvodanska banka, Beogradsko dramsko pozorište, Sportsko društvo "Partizan", Medicinski fakultet u Beogradu, Organizacija ujedinjenih nacija;

j) nazivi knjiga, casopisa, novina, književnih dela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Borba, Na Drini cuprija, Ðacki rastanak;

k) prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ov, -ev, -in: Markov, Milošev, Marin, Bosanceva, Beogradankina, Jugoslovenov.

Velikim pocetnim slovom se piše:

a) prva rec u recenici:
Spušta se noc. Ledena kiša dobuje u prozore. Gde su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;

b) prva rec posle dve tacke kada je upravni govor medu navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Pridi, Marko, ne zameci kavge,
il' odjaši da pijemo vino...";

c) nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uzvicnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primila tek juce iako...
ili
Draga Ljiljo!
Molim te, nemoj se ljutiti što se retko javljam...

Velikim pocetnim slovom pišu se zamenice Vi i Vaš iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
Dragi nastavnice, Javljamo Vam se odmah po dolasku u letovalište. Na putu smo se držali Vaših preporuka...

Malim slovom se piše:

a) nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom recenicom radi nekog objašnjenja; na primer:
"Hoce li svi", pitao je direktor na zboru ucenika, "pomoci u uredenju okoline škole?";

b) nastavak recenice posle upravnog govora, na primer:
"Hocemo!" - odgovorili su svi prisutni ucenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah posle sastanka" - povikaše neki ucenici.;

c) prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ški, -cki, npr. novosadski, beogradski, evropski, ceški, niški, suboticki, americki, kragujevacki;

d) zamenice vi i vaš kad se u pismu ne obraca samo jednoj osobi vec grupi ili kad se piše dopis nekoj ustanovi, firmi, društvu; npr.:
Osnovnoj školi "J.J. Zmaj", Sremska Mitrovica.
Obaveštavamo vas da je...


U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoce da se kaže, upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili recenicni znaci.

Znaci interpunkcije su: tacka, zarez, tacka i zarez, dve tacke, navodnici, upitnik, uzvicnik, zagrade i crta.

Tacka se stavlja na kraju obaveštajne - potvrdne i odricne recenice, na primer: Svaki dan ucim za ispit. Za ispit ne ucim redovno.

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava cesto i u razlicitim recenicnim situacijama. Pošto je jedno od osnovnih nacela srpskog pravopisa slobodna (logicna) interpunkcija, za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tesno povezano, što predstavlja jednu celinu, ne odvaja zarezom, a delovi koji cine celinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih delova recenice.

Zarezom se odvajaju:

a) reci i skupovi reci (istovrsni delovi recenice) u nabrajanju: Miša, Drenko, Nenad i Srdan su otišli na izlet. Poneli su i dobre hrane, i bezalkoholnih pica, i društvenih igara.;

b) nezavisne recenice kad nisu povezane veznicima: Došao je, pozdravio se, dobro vecerao i nestao.;

c) paralelni delovi recenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak, ali zanimljiv. Poklonicu tebi a ne Igoru. Nismo letovali na moru, vec u planini.

d) recenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vreme. Vi ste pošli ranije a ipak ste zakasnili.;

e) recenice u inverziji (kad se zavisna recenica nalazi ispred glavne), na primer: Kad se spremim, pozvacu te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

f) rec ili skup reci koji su naknadno dodati ili umetnuti u recenicu: To je, dakle, tvoj vocnjak. Sve cu ti, naravno, ispricati. Ti si u pravu, neosporno.;

g) vokativ i apozicija su, takode, naknadno dodati u recenicu, pa se odvajaju zarezom, na primer: Vi cete, deco, dobiti slatkiša. Tebi cemo, bako, doneti voca. Dela Ive Andrica, jedinog jugoslovenskog Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;

h) uzvici isto nisu sastavni delovi recenice, pa se odvajaju zarezom: Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;

i) umetnute recenice na primer: U mom selu, koje je jedno od najuspešnijih u vocarstu, gotovo svi gaje maline.;

j) izmedu mesta i datuma, na primer: Sombor, 15. avgust 1991. U Novom Sadu, 2. aprila 1957.

Tacka i zarez se upotrebljavaju:

a) izmedu recenica koje su u složenoj recenici manje povezane sa drugim recenicama, na primer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se, razgovarali o školi; nismo pominjali nedavnu svadu.;

b) izmedu grupa reci koje se razlikuju po srodnosti, na primer: Na put cu poneti: odecu, obucu, kišobran, higijenski pribor; knjige, sveske, pribor za pisanje; društvene igre, fudbal i reket za stoni tenis.

Dve tacke se se stavljaju:

a) iza reci kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, na primer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.;

b) ispred navodenja tudih reci (upravnog govora); npr. Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbeden".

Navodnicima se obeležavaju:

a) tude reci kad se doslovno navode , na primer: Ulazeci svi zagrajaše "Srecan ti rodendan!"

b) reci koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima necemu ne želi da se da suprotno znacenje: npr.: Znam, ti si "vrednica". Doneo je tvoj "veliki projatelj".

Na kraju upitnih recenica stavlja se upitnik, a iza uzvicnih recenica, kao i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbudenju, povišenim glasom, stavlja se uzvicnik, na primer: Kako si? Šta radiš? Uh, što sam gladna! Ne vici! Požar! Kada se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i upitnik i uzvicnik; npr. On položio?! Ne daš?!

Zagradom se u recenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja prethodne reci ili dela recenice, na primer: Interpunkcija (recenicni znaci) doprinosi jasnijem izražavanju. Imenske reci (imenice, pridevi, zamenice i brojevi) menjaju se po padežima. Za vreme Prvog svetskog rata (1914 - 1918) vladale su nestašice hrane, odece i lekova.

Crta se piše:

a) Umesto prvog dela navodnika u dijalogu i to u štamšanim tekstovima, a drugi deo se izostavlja; i na kraju upravnog govora se piše crta ako se recenica nastavlja i objašnjava nešto o upravnom govoru; na primer:
- Ko je to bio? - Upita majka.
- Moj drug.
- Zašto ga nisi pozvao unutra?
- Žurio je - promrmlja Miloš.;

b) kad se želi nešto istaci, ili naglasiti suprotnost, neocekivanost; na primer: Podem ja, kad - nigde nikog. Sve sam naucila, sve znam - ne vredi, zbunila sam se.


Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine reci za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u recenici.

U pravopisne znake se ubrajaju: tacka, dve tacke, nekoliko tacaka, crta, crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porekla, akcentski znaci i genitivni znak.

a) Tacka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skracenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

Tacka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nade drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome cete naci informacije na 119, 120, 121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene elektricne instalacije. Na 10-15. kilometru ceš ugledati planinarski znak.

b) Dve tacke se kao pravopisni znak pišu:
- izmedu brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i citaju se "prema".
Na primer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Crvene Zvezde".
Korenski samoglasnik se smenjuje o:i:a u recima ploviti - plivati - poplaviti.

c) Nekoliko tacaka (najcešce tri) stavljaju se:
- umesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primer:
Predlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i rece: "Divno je vratiti se kuci".

d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- izmedu brojeva umesto predloga do, npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andric (1892 - 1975) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Ako se ispred prvog broja nalazi predlog od, crtu ne treba pisati vec ispisati i predlog do; na primer: Prvi svetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

- izmedu naziva gradova i drugih mesta da bi se oznacio pravac kretanja, na primer: Put Beograd - Niš ima veliki privredni znacaj.
- izmedu dva ili više imena kojima se oznacavaju tako tesno vezani pojmovi da oni cine jedan pojam.: Utakmica "Crvena Zvezda" - "Partizan" je uvek najznacajnija utakmica koja se igra.

e) Crtica se kao pravopisni znak piše:
- izmedu delova polusloženica: radio-aparat, auto-mehanicar, foto-aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju reci na slogove na kraju retka;
- u složenim ili izvedenim recima u kojima se prvi deo piše brojem a drugi deo slovima: 150-godišnjica, 40-tih godina prošloga veka, 15-godišnjak;
- izmedu skracenica i nastavka za oblik, na primer: Prema Tanjug-ovoj vesti, do rata medu sukobljenim stranama nece doci. Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

f) Zagrada kao pravopisni znak:
- služi da oznaci oba oblika reci o kojima se govori, npr.:
Predlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava.
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se oznacava novi odeljak:
1), 2), 3) itd. - a), b), v) itd.

g) Apostrof se stavlja umesto izostavljenog slova: Je l' to tacno?

h) Znak jednakosti se upotrebljava izmedu reci da bi se oznacila njihova jednaka vrednost, a cita se: jednako, ravno, isto što, jeste. Na primer:
himba = sumnja, tata = subjekat (u recenici)

i) Znaci porekla su > i <. Upotrebljavaju se u strucnim tekstovima.
- znak > se cita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.:
tvojega > tvoega > tvooga > tvoga;
- znak < se cita "postalo je od", npr.:
crnji < crn -ji; junace - junak -e

j) Akcentski znaci se beleže u strucnoj literaturi (obicno iz gramatike) i u obicnim tekstovima kad je potrebno da se oznaci rec koja se od iste reci u susedstvu razlikuje samo akcentom; npr.:
Sâm sam to uvideo.
Došao je da dâ oglas.

k) Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno oznaciti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najcešce genitiva jednine iste zamenice. Na primer: Iz primerâ možeš zakljuciti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznaceno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više primera može zakljuciti, a ne samo iz jednog.

U srpskom jeziku postoje dve vrste skracenica:

I Skracenice koje nastaju skracivanjem reci u citanju se izgovaraju potpuno, kao da nisu skracene. I one se medusobno razlikuju, a najcešce se upotrebljavaju sledece:

a) skracenice kod kojih se skracivanje oznacava tackom:
br. (broj) tzv. (zako zvani) z.r. (ženski rod)
uc. (ucenik) i sl. (i slicno) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strana) tj. (to jest) o.g. (ove godine)

b) skracenice za mere, velicine, novcane jedinice koje se pišu bez tacke:
m (metar) g (gram) USD (americki dolar)
cm (centimetar) t (tona) EUR (evro)
km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
kg (kilograd) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenacki tolar)

Pošto su to medunarodne skracenice pišu se latinicom.

c) Bez tacke se pišu i sledece skracenice: dr (doktor), gda (gospoda), gdica (gospodica).

II Skracenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake reci u višesložnim izrazima (složene skracenice) citaju se razlicito:

a) neke se citaju potpuno kao da su svi delivi reci napisani, a pišu se bez tacke, npr.:
VPŠ - Viša poslovna škola
UN - Ujedinjene nacije
PTT - Pošta, telefon, telegraf

b) neke postaju reci pa se citaju kao skracenice i menjaju po padežima, npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donela kompakt diskove sa operskom muzikom.

c) skracenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i menjaju se po padežima, npr.:
Uneskova pomoc zemljama u razvoju je dragocena.
Pomoc u hrani i lekovima je stigla od Unicefa.

Pisanje tudih reci

U srpskom jeziku, kao i u drugim jezicima, ima mnogo reci koje su preuzete iz jezika drugih naroda i prilagodene našem jeziku. Takve reci danas i ne osecamo kao pozajmljenice, na primer: puška, carapa, košulja, sat, sapun, kralj i dr.

U drugu vrstu pozajmljenica ili tudica spadaju reci koje osecamo kao reci stranog porekla. Takve reci treba upotrebljavati s merom: kad za njih nema zamene, u naucnim tekstovima, u oblastima tehnike i sl.

Za pisanje pozajmljenica postoje utvrdena pravila:

I Reci iz klasicnih jezika (grckog i latinskog) su se odomacile u našem jeziku i u naucnoj terminologiji i prilagodile duhu našeg jezika, pa se pišu onako kako se izgovaraju: astronomija, instrument, subjekat, hemija, gimnazija, hirurgija; Ciceron, Olimp, Homer, Aristotel, Vavilon, Cezar itd.

II U pisanju reci iz živih jezika ima malo razlika.

a) Zajednicke imenice i pridevi pišu se onako kako se izgovaraju u jeziku iz kojeg su preuzete, ali prilagodeno našem pismu i glasovnom sistemu. Na primer: spiker i tvist se u našem jeziku ne mogu izgovoriti kao u engleskom. U ovakve pozajmljenice spadaju reci: gulaš, ambalaža, intervju, korner, ofsajd, duet, bas, bife, šofer, kompjuter i mnoge druge.

b) Tuda vlastita imena pišu se razlicito:

* izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg poticu, ako se na srpskom pišu latinicom, na primer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokaco), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Cikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih); u tom slucaju se u zagradi piše kako se ime izgovara, i to kad se pominje prvi put;
* onako kako se izgovaraju (fonetski) kad se na srpskom pišu cirilicom; u tom slucaju se, kad se prvi put pomene ime, u zagradi piše izvorno;
* fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su reci iz slovenskih jezika koji se služe cirilicom (ruskog, bugarskog, makedonskog itd.); na primer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.

c) Imena mnogih stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski i cirilicom i latinicom ako su vec dugo prilagodena duhu našeg jezika, na primer: Njujork, Bec, Venecija, Madarska, Rim, Solun itd

Offline Deja

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 412
  • Gender: Male
Odg: Pravopis
« Reply #1 on: October 08, 2009, 08:59:49 PM »
Zabole me.... i ono i ono ;)
Kad budemo bili direktori ili sta vec, sextetarice ce ispravljati greske.

Ljude mrzi da urade mnogo bitnije stvari a tebe smara pravopis? Bash imas previse vremena, nadji nesto...

Cudi me da nisi pomenuo koliko ljudi puta kazu "jer" umesto "Jel'".

Offline slobabob

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1467
  • Gender: Male
Odg: Pravopis
« Reply #2 on: October 08, 2009, 09:08:05 PM »
@Deja
Primetio sam koliko ljudi kaze jer medjutim, njihov problem. Imam eto vremena izmedju ispita. Licno smatram da pomognem nekima. Ko voli nek izvoli da cita.

Offline Milan

  • Pocasni Clan
  • *
  • Posts: 7406
  • "Sloga bice poraz vragu"
Odg: Pravopis
« Reply #3 on: October 08, 2009, 09:18:29 PM »
Quote
izmedu mesta i datuma, na primer: Sombor, 15. avgust 1991. U Novom Sadu, 2. aprila 1957.

Fali ti slovo J u prvoj reci
Quote
Powerlifting,strongman,weightlifting su direktno povezani sa nasom urodjenom teznjom da budemo jaki i spremni i prevazidjemo sve poteskoce i kao takvi su daleko prirodniji ,jer izviru iz kolektivnog secanja celokupne civilizacije,znaci ,imaju veoma duboke korene u nasim istinskim teznjama.

sledeci cilj:SQ 400  BP 190 DL 380

Offline Und3i2c0v3i2

  • Ponosni vlasnik
  • *
  • Posts: 4223
  • Gender: Female
  • Think I'm Sarcastic? Watch Me Pretend To Care
Odg: Pravopis
« Reply #4 on: October 08, 2009, 09:29:55 PM »
ahahahaahah
slobo  :spam_lase


Love your Enemies ....
It Fucks wit their Heads

Offline CRonaldo

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1642
  • Gender: Male
Odg: Pravopis
« Reply #5 on: October 08, 2009, 09:34:42 PM »
Milane svudge je pisao "izmedu" u celom tekstu verovatno posledica copy pastea, to sam skontao jer sam isao find "izmedu" pa mi izbacilo gomilu :)

nego mene zabrinjava detalj da si ti to primetio?!?  :bored:  aj da je na pocetku teksta nego na sred :nonono:
"No man has a right to be an amateur in the matter of physical training....what a shame it is for a man to grow old without ever seeing the beauty and strength of which his body is capable." Socrates 470-399 B.C.

Offline Milan

  • Pocasni Clan
  • *
  • Posts: 7406
  • "Sloga bice poraz vragu"
Odg: Pravopis
« Reply #6 on: October 08, 2009, 09:40:20 PM »
ma samo sam preleteo..ko ce da cita..i koga uopste zabole jel neko pise milan ili Milan
Quote
Powerlifting,strongman,weightlifting su direktno povezani sa nasom urodjenom teznjom da budemo jaki i spremni i prevazidjemo sve poteskoce i kao takvi su daleko prirodniji ,jer izviru iz kolektivnog secanja celokupne civilizacije,znaci ,imaju veoma duboke korene u nasim istinskim teznjama.

sledeci cilj:SQ 400  BP 190 DL 380

Offline slobabob

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1467
  • Gender: Male
Odg: Pravopis
« Reply #7 on: October 08, 2009, 09:44:52 PM »
Fali slovo j jer forum ne dozvoljava srpska slova i jeste posledica copy paste ali nisam ja kriv sto forum ne dozvoljava srpska slova. Ko ima pravo neka d zameni sa dj. Ja nemam pravo. Laki neka plati jos koji dinar za enkoding hehe. Sala naravno.

Offline lokk1

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 2294
  • Gender: Male
Odg: Pravopis
« Reply #8 on: October 08, 2009, 09:52:32 PM »
ja sam pre za pedjinu ,,nepismenost'' nego za pismene komentare vecine ljudi ovde  ;)
OATZ AND SQUATZ !

HATERS GONNA HATE!!

Offline slobabob

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1467
  • Gender: Male
Odg: Pravopis
« Reply #9 on: October 08, 2009, 10:10:09 PM »
@Lokk1
Robote brate moj prvi post je namenjen onima koji su zeljni znanja. Uzmi ili ostavi.