Kako rano otkriti rak?

Kako rano otkriti rak?

Rak je, nazalost, danas nasa svakodnevica. Ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom u Hrvatskoj u 2003. godini bio je 19.839 i to 10.737 muskaraca i 9.102 zene. U istoj godini u Hrvatskoj je od raka umrlo 12.373 osoba, 7.349 muskaraca i 5.024 zena. Nazalost, najnovija istrazivanja ukazuju na cinjenicu da se u industrijaliziranom svijetu, pa tako i kod nas, iz godine u godinu povecava broj oboljelih, a pretpostavlja se da ce svaka cetvrta osoba umrijeti od raka.

Pet najcescih sijela raka u muskaraca su:

* traheja, bronh i pluca (21%)
* prostata (13%)
* kolon (7%)
* rektum, rektosigma i anus (7%)
* zeludac (7 %).

Pet najcescih sijela raka u zena su:

* dojka (25%)
* kolon (7%)
* rektum, rektosigma i anus (6%)
* traheja, bronh i pluca (6%)
* tijelo maternice (5%)

Zbog svega toga ali i cinjenice da je suvremena medicina u stanju izlijeciti rak ako se otkrije dovoljno rano, potrebno je nadasve istaknuti vaznost ranog otkrivanja raka kao jednog od nacina borbe protiv malignih bolesti. Evo par informacija o tome:

RAK DOJKE

Rak dojke je najcesci tumor u zena. Uzrok nastanka nije poznat ali su poznate rizicne skupine zena za razvoj tog tumora. Tu spadaju zene kojima je neka od srodnica prvog reda bolovala od karcinoma dojke, zene koje su rano dobile menstruaciju, zene koje su kasno usle u postmenopauzu, pretile zene, zene koje nikad nisu radjale. Najsigurniji rizicni cimbenik kod sporadicnog raka dojke je duljina izlozenosti prema endogenim estrogenima tijekom zivota, odnosno prosjecna razina koncentracije estrogena i broj menstruacijskih ciklusa tijekom zivota. Kod otprilike 5% bolesnica dokazano se radi o naslijednom obliku karcinoma dojke za koji se zna da nastaje mutacijom gena nazvanog BRCA1 i BRCA2.

Preporuke za rano otkrivanje raka dojke su slijedece:

1. Potrebno je da sve zene starije od 20. godina barem jedan puta mjesecno obave samopregled dojki. On bi se trebao obaviti svaki mjesec izmedju 5. i 10. dana od prvog dana menstruacije. Preporuka je da se obicno vrsi stalno istog dana. Zene koje nemaju menstruaciju trebaju odrediti jedan dan u mjesecu kada ce vrsiti samopregled.
2. Preporuka je da zene izmedju 20. i 40. godine obave jedan klinicki pregled (strucni, lijecnicki pregled dojki) barem jedan puta u 3 godine, dok se za zene starije od 40. godine smatra potrebnim da to rade svakih godinu dana.
3. Radioloska snimka dojke – mamografija bezbolna je metoda za koju se smatra da vec u vrlo ranom stadiju moze otkriti rak dojke. Medjutim oko 15-20% tumora dojke ipak ostaje neotkriveno tom pretragom. Prvu mamografiju bilo bi pozeljno napraviti izmedju 38. i 40. godine zivota. Izmedju 40. i 49. godine preporuka je napraviti mamografiju redovito preme mogucnostima, dok se za zene starije od 50. godine preporuca mamografiju raditi barem 1 puta svake dvije godine.

RAK VRATA MATERNICE

Rak vrata maternice spada u jedne od najucestalijih ginekoloskih tumora. Najcesce je uzrokovan dugotrajnom, nelijecenom infekcijom s tzv. visokorizicnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Treba napomenuti da je od pocetne infekcije HPV potrebno i vise od 10 godina da bi se razvio karcinom vrata maternice, tako da je jedan od glavnih razloga nastatanka tog tumora upravo nedisciplina zena koje ne posjecuju redovito ginekologa. Jasno je stoga da su redoviti ginekoloski pregledi, prvenstveno PAPA-test kljucni za spasavanje od tog oblika raka u zena.

Prijedlog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u Hrvatskoj s obzirom na dob ciljne populacije zasniva se na:
1. Papa-testu (konvencionalna ili tekuca citologija) u dobi od 25 do 30 godina svake 3 godine poslije normalnog nalaza
2. Papa-testu (konvencionalna ili tekuca citologija) i testu za humani papiloma virus (HPV test) u dobi od 31. do 64. godine svake pete godine.

RAK PROSTATE

Rak prostate je zlocudni tumor koji nastaje u prostati, a vremenom se moze putem krvi i limfe prosiriti u druge organe i tkiva. Srecom, rak prostate uglavnom sporo raste u odnosu na mnoge druge vrste karcinoma. Skoro 90% svih karcinoma prostate ostaju desetljecima klinicki neprimjetni. Ovako visoka ucestalost klinicki neprimjetne ili slucajno otkrivene zlocudne bolesti je jedinstvena osobitost raka prostate.

Preporuka je da se svim osobama starijima od 50. godine zivota jedan puta godisnje ucini digitorektalni pregled prostate uz nalaz prostata specificnog antigena (PSA) koji moze biti povisen kod karcinoma prostate. Za osobe koje imaju u svojoj anamnezi podatak da je netko od krvnih srodnika bolovao od karcinoma prostate, preporuka je jednogodisnje preglede zapoceti ranije (oko 40. godine).

RAK DEBELOG CRIJEVA (KOLONA, REKTUMA, SIGME, ANUSA)

Cimbenici koji su povezani s povecanim rizikom od nastanka raka debelog crijeva jesu: adenomatozni polipi-izrasline u crijevu, rak crijeva u obitelji (povecava rizik za 15%), razne upalne bolesti crijeva, posebno kronicni ulcerozni colitis, rak u drugom dijelu tijela i poremecaji imunoloskog sustava. Postoje dokazi da je rak crijeva usko povezan s odredjenim poremecajima gena. Rizik nastanka zlocudnog tumora u crijevu povecava se nakon 40. godine zivota. Najcesce se javlja kod osoba u 60.-65. godini zivota. Nepravilna prehrana, koja sadrzava velike kolicine masti i kolesterola, povezana je s povecanim rizikom od nastanka raka crijeva. Odsutnost biljnih vlakana (celuloze), velike kolicine bjelancevina u hrani, konzumiranje alkohola i tjelesna neaktivnost dodatno povecavaju rizik.

American Cancer Society 2005. godine kao metode ranog otkrivanja raka debelog crijeva za zene i muskarce u dobi iznad 50 godina preporucuje jedan od pet pristupa:

1. test na okultno fekalno krvarenje (FOBT) ili imunokemijski test (FIT) jednom godisnje
2. flkeksibilnu sigmoidoskopiju (endoskopsku pretragu zavrsnog dijela debelog crijeva) svakih 5 godina
3. kolonoskopiju (endoskopsku pretragu cijelog debelog crijeva); poslije normalnog nalaza svakih 10 godina
4. irigografiju s dvostrukim kontrastom (radioloska pretraga); poslije normalnog nalaza, svakih 5 godina.

RAK PLUCA

Rak pluca je izljeciv jedino u pocetnom stadiju bolesti, a glavno oruzje protiv ove opake bolesti je bespostedna borba protiv pusenja, posebice mladih osoba. On raste sporo i kasnije pokazuje simptome. Od svih oblika raka, rak pluca najcesce uzrokuje smrtnost. Najveci razlog tome je upravo cinjenica da se rak pluca otkriva kasno dijelom zbog toga jer se simptomi poput kaslja, zaduhe, prisutnost krvi u iskasljaju ne moraju shvatiti ozbiljno, a dijelom i zbog cinjenice da danas ne postoji pouzdan nacin kojim bi se ovaj tumor rano otkrio. Potpuno razlicito od mamografije, pokazalo se da je rendgenska snimka pluca od male koristi jer se na njoj prikazuju samo tumori koji su vec u uznapredovalom stadiju razvoja.

Zakljucak

Na kraju treba naglasiti da su upravo neinformirane osobe i osobe koje zanemaruju vaznost redovitih pretraga i pregleda upravo one koje su i najugrozenije od razvoja ovih vrsta tumora koji su u danasnje vrijeme dostupni ranom otkrivanju. Bez obzira o kojem je obliku raka rijec za sve vrijedi zajednicko pravilo da je pravovremeno dijagnosticiranje bolesti prvi korak ka izljecenju.