EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: Briga za hranu je briga za zdravlje  (Read 9143 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Briga za hranu je briga za zdravlje
« on: January 25, 2007, 10:21:02 AM »

Hrana deluje povoljno na naš organizam, održava nas u životu. Upravo zbog toga pravilna ishrana itekako je potrebna zdravom, a još više bolesnom čoveku.



Od pamtiveka ljudi znaju da pravilnom ishranom mogu povoljno uticati na različite bolesti ili ublažiti njihove posledice. Zbog toga nije neobično da propise o ishrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj ishrani možemo pratiti kroz vekove. Tako je već Hipokrat (460. - 370. god. pre Hrista) smatrao da je hrana toliko povezana s medicinom da medicina ne može opstati bez hrane, niti hrana bez medicine. Galen (129. - 199. god. pre Krista) je napisao knjigu "O modi živežnih namirnica i o veštini kuvanja", s posebnim naglaskom na kure gladovanja, koje su u to vreme imale veliko značenje za lečenje mnogih bolesti u Rimskom Carstvu. Yong-HeYan iz dinastije Song (960. - 1279. god. pre Hrista) smatrao je da je siromašna ishrana uzrok bolesti koju danas znamo kao rak jednjaka.

Jedna od prvih knjiga o dijetetici objavljena je u Češkoj. Napisao ju je lekar kralja Vaclava, Sigmund Albich, pod naslovom "Dijetetika za starce". Za razvoj moderne nauke o ishrani jedan je od najzaslužnijih nemački naučnik Max Rubner (1853. - 1932.), koji je prvi kvantitativno utvrdio kalorijsku vrednost belančevina, masti i ugljenihidrata.

Moderna nauka raspolaže brojnim dokazima o načinu i važnosti uticaja ishrane na tok bolesti. Pred nama je široko područje istraživanja uticaja industrijski proizvedene hrane na zdravlje i bolest, uticaja aditiva, uticaja ekologije na proizvodnju i kvalitetu hrane, kao i uticaja različitih neprilagođenih pomodarskih načina ishrane na naš organizam.



Dijetoterapija - lečenje načina života

Zdrav čovek može jesti i piti sve, a bolestan to sebi ne može priuštiti. Iz te spoznaje nikla je dijeta i dijetetika. Sama reč dijeta potiče od grčke reči díaita, što znači život, življenje, način života, hrana, tako da je dijeta prilagođena ishrana bolesnika. Prema tome bi i izraz dijetoterapija doslovno preveden s grčkoga na srpski značio briga, nega ili lečenje načina života, briga za hranu.
Ishranom čovek unosi različite, organizmu potrebne materije. O vrste tih materija i njihovoj količini zavisi pravilan rad složenog sustava metabolizma u ljudskom organizmu. S obzirom na to da u bolesnika taj proces može biti poremećen, samim time postaje još osetljiviji. Zbog toga odabir vrste, količine i načina pripreme hrane bolesniku može mnogo pomoći, odnosno sprečiti i lečiti neke bolesti, no uprkos tome važno je imati na umu da hranu ne možemo svrstati među lekove u užem smislu.

Dijetalna ishrana (dijetoterapija) koja se propisuje određenim bolesnicima često ima terapijsku ulogu i, zajedno s drugim merama lečenja, pridonosi ozdravljenju. Tako se posebna pažnja posvećuje bolesnicima nakon operativnog zahvata, traume, bolesnicima s poremećajem metabolizma, probavnim smetnjama, poremećajima bubrežne funkcije, imunološkog sistema i slično. Katkad bolesnici ne smeju ili ne mogu uzimati krutu hranu, pa im se ona posebno priprema i usitnjava miksanjem te im se daje u tekućem obliku. Pritom se vodi računa da hrana bude raznovrsna i da sadrži željenu prehrambenu vrednost. Sledeći važni faktor o kojima se vodi računa su dob bolesnika (dojenčad, mala deca, starci), kao i neka posebna stanja poput trudnoće, stanja nakon porođaja i dojenje. Drugim rečima, ishrana bolesnika mora odgovarati biološkoj potrebi organizma te vrsti i stupnju bolesti.
Jasno je da u ovakvim slučajevima pri izboru namirnica ciljano treba obratiti pažnju na njihovu vrstu, sastav, prikladnost, energetsku vrednost, kao i na način pripreme, broj i raspored obroka.



Osobine i pravila
Svaka dijeta ima svoje osobine, no s obzirom na izbor namirnica, pripremu i broj obroka, postoje i neka opšta pravila.

U dijetalnoj ishrani najčešće NIJE PREPORUČLJIVO uzimati...

    * masna, jako začinjena, konzervirana i salamurena jela
    * trajne salame, kobasice i paštete
    * sva dimljena i sušena mesa
    * masnu svinjetinu, tovljene patke i guske
    * sve umake od pečenja, zaprške, majonez i jaja u većoj količini
    * sve masne, oštre i zrele sireve
    * kolače s kremom, orasima, lješnjacima i čokoladom

U dijetalnoj ishrani PREPORUČUJE SE uzimati...

    * više obroka u malim, sveže pripremljenim količinama
    * lagane biljne čajeve i mleko bez masnoće
    * obrano mleko ili jogurt, sveži sir kravlji
    * supe od povrća i sluzave supe od žitarica
    * nemasnu junetinu, jagnjetinu, teletinu, ribu
    * kuvani krompir, rižu, testeninu
    * maslinovo ulje
    * povrće koje ne nadima (spanać, mrkva, cikla, tikvica, keleraba)
    * voće oguljeno ili kao kompot
    * sokovi i kašice od svežeg voća ili povrća



Priprema jela

Kad je reč o preporukama za ishranu bolesnika i kad govorimo o kvaliteti i kvantitetu obroka, nikako ne smemo zaobići postupak pripreme jela. Bit pripreme jela, odnosno termičke obrade, jest učiniti ga probavljivim, ukusnim i primamljivim, a bez gubitaka osetljivih sastojaka hrane (vitamina i minerala) i nastanka nepoželjnih štetnih spojeva.
Tako se preporučuje namirnice pripremati kuvanjem u vodi ili na pari te pečenjem u rerni u foliji ili vrećici bez dodatka masnoća. Čak i bez obzira na smanjen izbor namirnica, uz malo mašte i snalažljivosti dijetalna ishrana također može na tanjiru izgledati privlačno.

Hrana je, što su i stari Grci razumno shvatili, život i življenje, ona je bit našeg opstanka. Deluje povoljno na naš organizam, štaviše održava nas u životu.
Upravo zbog toga, pravilna ishrana itekako je potrebna zdravom, a još više bolesnom čoveku.