EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: Muskulatura  (Read 14493 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Arnold

  • Rekreativac
  • *
  • Posts: 28
  • Gender: Male
Muskulatura
« on: January 16, 2007, 01:43:35 AM »
Vasa Muskulatura

Skeletna muskulatura, koja daje spoljnu formu tela i vrsi sve njegove pokrete, sacinjava oko 40 odsto vase telesne tezine. Kod dobro treniranih atleta cak i preko polovine. Dakle radi se o impozantnoj misicnoj masi, cija je funkcija izuzetno vazna za vecinu zivotno neophodnih procesa koji se neprekidno odigravaju u nasem organizmu.

Tako je poznati fiziolog  J. Pavlov konstatovao da je “misicni sistem akumulator energije organizma i aktivator nervne, srcano-sudovne i disajne funkcije”.
Broj skeletnih, poprecno prugastih misica  (ovi misici posmatrani pod mikroskopom imaju tamne i svetla poprecne pruge) iznosi po Ajzeru 327 parnih i 2 neparna, dakle, ukupno 656misica!

Kad govorimo o muskulaturi, mi ne mislimo na glatku ili srcanu muskulaturu niti o onim poprecno-prugastim misicima koji su u vezi sa delovima digestivnog trakta. Mi, jednostavno, mislimo na one misice koji idu od kosti do kosti.

Svi skeletni misici se sastoje iz misicnih vlakana koja imaju sposobnost grcenja (kontrahovanja). Ova vlakna su dosta duga (5-20cm), sa zaobljanim ili zasiljenim krajevima, koji su slobodni ili se vezuju za tetive. Svako misicno vlakno sastoji se od veoma tanke, prozirne i elasticne vezivne opne, koja ga odvaja od drugog vlakna, takozvane sarkoleme, velikog broja sitnih misicnih vlakanaca (fibrila) izmedju kojih se nalazi belancavinasta masa-sarkoplazma i mnostvo jedara.

Ako gledamo jedan misic malo poblize, mozemo da primetimo, da je sastavljen iz manjih i vecih snopova koji su odvojeni ili spojeni vezivnom opnom. Najpre nailazimo na vec spomenutu sarkolemu, koja obavija svako vlakno. U toj ovojnici se nalaze zivci i krvni sudovi misicnog vlakna, koji imaju presudan znacaj za funkciju i metabolizam (razmenu materija) u vlaknu.
Vise ovakvih misicnih vlakana se skuplja u jedan snop, koji je obavijen jednom jacom ovojnicom (unutrasnjim perimizijumom). Vise ovakvih snopova su povezani u veci, sekundarni snop, koji je obavijen takodje jednom vezivnom ovojnicom. Ova i ona prethodna ovojnica produzavaju se izvan tela misica i na njegoviim krajevima se nastavljaju kao tetive kojima je misic povezan sa kostima i drugim misicem.
Medjutim, i citav niz ovih sekundarnih snopova obavijen je jednom rastresitom opnom od vezivnog tkiva-spoljnim perimizijumom.
Treba jos napomenuti da se cesto vise misica povezuju jednom vrlo cvrstom ovojnicom u posebnu misicnu grupu. Ta ovojnica se zove fascija i ona omogucava nizu misica da deluju kao jedna jedinstvena celina.

Kod svakog misica razlikujemo njegovo polaziste ili glavu, srednji deo ili trbuh i deo na kojem se nalazi hvatiste ili rep. Rep je obicno pomican mada se moze desiti da glava bude pomicna a rep fiksiran. No, to se redje desava. Rep se redovno zavrsava tetivom. Moze, medjutim, postojati tetiva i na polaznom i na zavrsnom kraju.

Ako pogledamo misice s’ obzirom na njihova polazista, videcemo da neki od njih imaju dve, tri ili vise glava. To su, recimo, dvoglavi misic nadlaktice (m. biceps brachii), troglavi misic nadlaktice (m. triceps brachii), cetvoroglavi misic buta (m. quadriceps femoris), itd. Drugi, pak, imaju po dve ili vise tetiva, treci po dva ili vise trbuha.

Za nasu praksu je veoma vazna i klasifikacija misica s’ obzirom na to preko koliko zglobova prelaze. Tako razlikujemo jednozglobne, dvozglobne ili visezglobne misice. Jednozglobni vrse pokrete samo u jednom zglobu, kao recimo, m. brachialis koji se nalazi ispod m. biceps brachii-a i koji pregiba zglob lakta. Drugi, kao m. biceps brachii, prelaze preko dva zgloba, zgloba ramena i lakta, i vrse pregibanja u oba zgloba, itd. Sve ovo moramo imati u vidu prilikom odredjivanja specificnih vezbi za razvoj pojedinih misicnih grupa.

S’ obzirom na oblik, misice mozemo da razlikujemo kao: vretenaste (misic koji je i na jednom i na drugom kraju stanjen i lici na vreteno), zatim one koji lice na polovinu pticjeg pera (misic kojem se misicne niti hvataju samo na jednu stranu tetive), peraste (kojima se misicne niti hvataju na obe stane tetive). Imamo zatim misica koji imaju u sredini trbuh, a na oba kraja zavrsavaju se tetivno. Zatim, tu su siroki, plocasti misici. Oni se ne zavrsavaju obicnom tetivom-jer bi bila preuska za tako siroke misice-vec prelaze u siroku fibroznu plocu (aponeurozu). Imamo i takvih misica koji su na svom putu prekinuti jednim delom fibroznog tkiva. Nalazimo ih kod pravog trbusnog misica (m. rectus abdominis).

Svi ovi razni oblici misica su uslovljeni raznovrsnoscu zadataka koje imaju da izvrsavaju. Ako nam je potrebna velika amplituda pokreta, a ne toliko velika snaga pokreta, imacemo na tom mestu vec od prirode “darovan” vretenasti misic. Ako nam je potrebna veca snaga a manja amplituda,-perasti misic (kao na listu potkolenice), itd.

Skeletni misici sadrze 72-80 odsto vode i 20-25 odsto suvog ostatka. Belancevine obrazuju 85 odsto suvog ostatka, ostalih 15 odsto sacinjavaju razne azotne i bezazotne materije, fosforna jedinjenja, lipoidi (masti) i mineralne soli.

U misicu razlikujemo strukturne belancevine i belancevine misicne plazme. Od prvih (miozin, aktin, aktomiozin, miostromin) izgradjeni su kontraktilni fibrili (vlakna koja ucestvuju u grcenju misica) i belancevinasti skelet misica. Drugi su razliciti fermenti, koji omogucuju razmenu materija u samom misicu. U misicu se nalazi i belancevinasti pigment-mioglobin, blizak hemoglobinu krvi, koji ucestvuje u disanju misica. Takodje se u misicu nalazi i niz azotnih materija, glikogen, lipoidi (fosfatidi, holesterin) i mineralne soli.

[tabular type=2 caption="Tablica hemijskog sastava misica sisara"]
[row] [head]Naziv materije[/head] [head]sadrzaj (u %)[/head] [/row]
[row] [data]Voda[/data] [data]72-80[/data] [/row]
[row] [data]Organske materije[/data] [data]20-26[/data] [/row]
[row] [data]Belancevine[/data] [data]16,3-20,9[/data] [/row]
[row] [data]Glikogen[/data] [data]0,3-0,9 (ponekad do 2)[/data] [/row]
[row] [data]Fosfatidi[/data] [data]0,4-1,0[/data] [/row]
[row] [data]Holesterin[/data] [data]0,03-0,23[/data] [/row]
[row] [data]Keratin-kreatinfosfat[/data] [data]0,2-0,55[/data] [/row]
[row] [data]Kreatinin[/data] [data]0,003-0,005[/data] [/row]
[row] [data]Adenozintrifosforna kiselina[/data] [data]0,25-0,4[/data] [/row]
[row] [data]Karnozin[/data] [data]0,2-0,3[/data] [/row]
[row] [data]Karnitin[/data] [data]0,02-0,05[/data] [/row]
[row] [data]Anserin[/data] [data]0,09-0,15[/data] [/row]
[row] [data]Purinske baze[/data] [data]0,07-0,23[/data] [/row]
[row] [data]Slobodne aminokiseline[/data] [data]0,1-0,7[/data] [/row]
[row] [data]Urea[/data] [data]0,002-0,2[/data] [/row]
[row] [data]Mlecna kiselina[/data] [data]0,01-0,02[/data] [/row]
[row] [data]Neorganske soli[/data] [data]1,0-1,5[/data] [/row]
[row] [data][/data] [data][/data] [/row]
[row] [data]Ukljucujuci[/data] [data][/data] [/row]
[row] [data]K[/data] [data]u proseku 0,32[/data] [/row]
[row] [data]Na[/data] [data]u proseku 0,08[/data] [/row]
[row] [data]Ca[/data] [data]u proseku 0,007[/data] [/row]
[row] [data]Mg[/data] [data]u proseku 0,02[/data] [/row]
[row] [data]Cl[/data] [data]u proseku 0,07[/data] [/row]
[row] [data]P[/data] [data]u proseku 0,2[/data] [/row]
[/tabular]


Hemijski sastav misica menja se srazmerno funkciji koju misic obavlja. Pod uticajem treninga u njemu se povecava sadrzaj strukturnih belancevina, mioglobin, glikogena, keratin fosfata, karnozina, anserine, fosfatida, holesterina i nekih drugih materija.

NOBODY EVER DROWNED IN SWEAT