L-Carnitin
Povjesni razvoj karnitina
Pocetkom XX stoljeca ruski znanstvenici su otkrili vrijednu supstancu u životinjskim mišicnim stanicama. Otkrivena supstanca nazvana je karnitin (latinski : caro = meso).
Trideset godina kasnije je opisana njena kemijska strukturalna formula. U mnogim laboratorijim proucavao se karnitin i nakon više godina otkrivena je njegova uloga u razgradnji masti. Znanstvenik Carter je 1952 godine ustanovio da bijelom crvu iz brašna za životnu egzistenciju je potreban karnitin i tada je bio oznacen kao vitamin BT kao jedan od vitamina B-kompleksa. Nekoliko godina kasnije istraživaci su dokazali da karnitin ulazi u biokemijski proces Acetyl-CoA pa je teorija o njemu kao vitaminu bila odbacena. Nakon toga slijedila su istraživanja i dokazana je ulogu karnitina u mitohondrijevoj membrani i ustanovljeno je da on ima ulogu opskrbljivaca u transportu masnih kiselina. 1960 godine dokazano je da karnitin ima i bitnu zadacu u skeletnim i srcanim mišicima u proces beta oksidacije masti. Nakon trinaest godine pronaden je genetski nedostatak Karnitina u endogenim enzimima koji su bitni za muskulaturu mišica. Znastvenici su ustanovili da taj nedostatak kod djece dovodi do bolesti. Nadalje, istraživanja su potvrdila da Karnitin se pojavljuje u dvije forme: D-karnitin i L-carnitin. Nova tehnologija se okrenula pozitivnom L-carnitina buduci da je D-karnitin slabo aktivan i toksican.
L-CARNITIN
L-carnitin je amino kiselina cesto deficitarna u organizmu, jer je za njezinu sintezu potrebno nekoliko nutijenata u suvišku: lizin, metionin, vitamini C, B-3, B-6, te željezo. KARNITIN OMOGUCAVA PRIJENOS DUGOLANCANIH MASNIH KISELINA U MITOHONDRIJE STANICA GDJE SE ONE ONDA MOGU ISKORISTITI SA STVARANJE ENERGIJE. Ako nema L.-KARNITINA masti se ne iskorištavaju za stvaranje energije nego se pojacano talože u mišicima i masnim tkivima. Srce, skeletni mišici i mnoga druga tkiva ne mogu sami sintetizirati karnitin pa su iskljucivo ovisni o kolicini hranom unešenog karnitina.
Dodatkom L-carnitina mogu se popraviti stanja kod mnogih bolesti. Klinickim istraživanjima je dokazano da poboljšava stanje kod srcanih oboljenja, Alzheimera, dijabetesa, oboljenja jetre, depresije itd. Karnitin je koristan i kod angine pektoris jer poboljšava iskorištavanje kisika i stvaranje energije u mitohondrijima.
L-CARNITIN ODLICNO DJELUJE KAO POMOC KOD MRŠAVLJENJA, jer omogucava iskorištenje masnih kiselina za energiju, cime se i pojacava efikasnost dijete ali i dodatno izbjegava nedostatak energije u toku i nakon mršavljenja. L-CARNITIN SE ODLICNO UKLAPA U SVE DIJETE POJACAVAJUCI NJIHOVE EFEKTE.
Izvori
Tijelo dobiva L-carnitin putem hrane i endogene sinteze (tijelo samo proizvodi). Prehrambeni izvori L-carnitina se nalaze u hrani životinjskog porijekla, osobito u crvenom mesu.Dijetni L-carnitin se apsorbira u tankom crijevu.
Endogeni sustav zahtjeva šest drugih supstanci: aminokiseline, vitamini i željezo. (slika 1)
Sinteza se dogada u jetri i bubrezima, a skeletni mišici i srce koji ovise o razgradnji masnoca za energiju su jako ovisni o transportu L-carnitina od mjesta sinteze (jetra i bubrezi) ukljucujuci i dvije osnovne aminokiseline metionin i lizin kao i vitamin C, željezo, B6, niacin u seriju enzimske reakcije.
Biokemijski ucinak L-carnitina
L-carnitin je graden od dvije esencijalne aminokiseline Methionina i Lysina. Nedostatak Karnitina pokazuje se u nedostatku bitnih supstanci : vitamina C, niacina, piridoksina i željeza. Kemijski je L-carnitin derivat maslacne kiselina (tri-metil-gama-amino-beta-hidroksi-maslacna kiselina).Biokemijski ucinak leži u izomeru L-carnitina (lijevo zaokrenuti karnitin).
Svaki organizam posjeduje rezerve karnitina (20-25 g) i ta kolicina upucuje na njegovo kemijsko znacenje. Putem bubrega dnevno se izdvaja 20 mg karnitina. Dnevnom mesnom prehranom svakodnevno se može unijeti u organizam preko 300 mg karnitina.
Raspored karnitina u organizmu
skeletni mišici 95,5 % (19,000 g)
srcani mišici 1,0 % ( 0,200 g)
jetra 3,0 % ( 0,600 g)
bubrezi 0,3 % (0,060 g)
plazma 0,2 % (0,029 g)
Normalna vrijednost u krvnoj plazmi varira od 40 do 80 µmol/l, a od 70 do 85 % svoje sveukupne kolicine karnitina ostaje nerazgraden.
Djelotvornost L-carnitina
L-carnitin je za izmjenu tvari neophodna supstanca , koja omogucuje transport masnih kiselina kroz mitohondrijevu membranu za beta oksidaciju kako bi se putem mitohondrijevog matriksa pretvorile u energiju.
Bez L-carnitina dugolancane masne kiseline energetski nisu mjerljive. On je opskrbljivac energije je i bitan za mnoge sportaše i sve one koji se relaksiraju. Osobito je od velikog znacaja za sportaše izdržljivosti jer pri povecanoj izmjeni masnoca štititi spremnik ugljikohidrata i povecava energiju.
Njegova osobitost je i u zaštiti obrambenog sustava i zbog toga se i naziva intramitohondrijalni protuotrov. Intenzivna i kratka opterecenja dovode do anaerobne glikolize (razgradnje ugljikohidrata), a time se akumulira laktat i mijenja pH. Uz pomoc
L-carnitina maksimalno ce se reducirati rezervni glikogen uz pomoc kljucnog enzima fosfofruktokinaze (PFK) .
Cinjenicni aspekt djelovanja L-carnitina dokazan je i u prokrvljenosti kapilara. Time se povecava unos kisika i bolja je izmjena tvari, koja je najveca pri opterecenju. Prošireno djelovanje L-carnitina je vrlo znacajno i u nervnom sustavu. On je vrlo slican acetilkolinu pa je njegovo djelovanje bitno u usporavanju napredovanja Alzheimerove bolesti.
Znanstvenici su 1992 godine (Uhlenbruck i Van Mil) dokazali da L-carnitin djeluje na imunološki sustav. Oni su dokazali da L-carnitin stimulira razlicite imunološke stanice.
Naš obrambeni mehanizam , vojska bijelih krvnih stanica ( nazivne T-stanice jer rade po zapovjedi timusa) dobiva upute gdje i kada ce napasti da zaštiti tijelo i koja ce antitijela za to proizvesti u koštanoj srži.
Ti suborci se pocinju urušavati zbog oslabljene snage timusne žlijezde. Tako slabi obrambeni sustav i dolazi do imunološkog poremecaja: T satanice pobrkaju prijatelje s neprijateljima i umjesto da vas štite one vas pocinju napadati.
Nedavno je otkriveno da se to dogada zbog smanjenog lucenja hormona rasta, koji proizvodi hipofiza, a nužan je za funkciju žlijezde timusa i obrambenog sustava.
Za njegovo djelovanje u ocuvanju imunološkog sustava potrebne su vrlo male kolicine.
L-.karnitin je ujedno i zaštitnik mišicne strukture, narocito pri opterecenju i to mu je njegova vrlo važna uloga .
Njegov širok spektar djelovanja ne odnosi se samo na izmjenu masnih kiselina, puferskog djelovanja u glikolizi, perifernoj prokrvljenosti, zaštiti imunološkog sustavu i na imunološkom integritetu u stabilnosti membrane narocito pri visokim sportskim opterecenjima ukljucujuci i preopterecenja (prekomjerni trening).
L-carnitin kao sastavni dio prehrane
Kolicina L-carnitina u organizmu ovisi o nacinu i vrsti prehrane. Prednost ima raznovrsna hrana sa pravilnim unosom namirnica životinjskog porijekla. Ta cinjenica je bitna za vegeterijance jer ne unose životnjsko meso u svoj organizam vec biljne namirnice, tako da je unos L-carnitina vrlo malen.
L-carnitin u namirnicama
mg/100g
Meso: ovcje 210,0
janjetina 80,0
govedina 60,0
svinjetina 30,0
zecje 20,0
piletina 7,5
Ostale namirnice:
kvasac 2,4
mlijeko 2,0
jaja 0,8
kruh 0,2
pšenicne klice 1,0
krumpir 0,0
kelj 0,0
špinat 0,0
Zajednicko svojstvo izmedu prehrane i L-carnitina vidljiva je i u krvi. Sportaši izdržljivosti koji su vegeterijanci imaju dokazanu nižu koncentraciju L-carnitina u krvi i znacajno su u slabijoj formi od ostalih. Pri oralnom uzimanju kolicine L-carnitina (1-2 g) vrlo brzo raste koncentracija seruma. Nakon tri sata postignut je koncentracijski maksimum, a poslije 24 sata dostignuta je izlazna koncentracija.
Uzimanje L-carnitina djelotvornije je oralnim putem u odnosu na intravenozni nacin uzimanja jer nerazgradeni L-carnitin izlazi 80 –95 % putem urina.
Uzimanje vece kolicine L-carnitina kroz prehranu je djelotvornije jer nerazgraden je samo od 7 do 35 % za razliku od intravenoznog uzimanja.
Primjena L-carnitina
Kardiovaskularni metabolizam, za bolji trening, pojacavanje izdržljivosti kod sportaša, reguliranje tjelesne težine, poboljšavanje funkcija u mozgu i prehrana dojencadi.
L-CARNITIN - zaštitnik srca!
L-carnitin je esencijalan za nedonošcad i dojencad male tjelesne težine a dodaje se i u formulacije za zdravu dojencad! Ako je dobar za malu djecu, zašto ne bi bio dobar za odrasle? Naravno, ta logika nema veze jer odrasli imaju sposobnost sintetiziranja i konzumiranja L-carnitina s hranom! Ako vam netko donese bocicu s tabletama L-carnitina na kojima piše 500 mg vratite natrag, jer tu nešto ne štima! Naime osobitost karnitina je u njegovoj higroskopicnosti pa mu treba za tabletiranje trostruko veca kolicina neutralnog dodatka (ekscipijenta). Dakle, ukratko nije moguce strpati toliko L-carnitina u tabletu 500 mg a da bi ona istovremeno ostala u standardnoj velicini za gutanje! Klasicne knjige o karnitinu ce vam reci da ga ima dovoljno u hrani i da ga tijelo stvara pa prema tome nije potreban. Tocno, ne treba za ljude u sjedecoj poziciji (sedentary people), ali športaši su drukciji ljudi, osobe u pokretu s velikim dnevnim oscilacijama i pritiscima u metabolizmu. Ako kažemo da o zaštitnom djelovanju L-carnitina postoje cijele vrlo dobro elaborirane knjige, nismo nimalo pretjerali, a tome treba dodati stotine drugih radova uglednih znanstvenika.
Kardiovaskularni metabolizam sa L-carnitinom
Da bi ostali živi naše srce mora kucati bez prestanka i zbog toga mišici srca zahtjevaju beskonacnu opskrbljenost energijom, a do 70% metaboliticke energije dolazi od razgradnje masnih kiselina. Nije iznenadujuce stoga da visoki nivo L-carnitina se nalazi u srcanom mišicu buduci da on igra važnu ulogu u transportu masnih kiselina. Postoji niz dokaza o ulozi
L-carnitina u kardiovaskularnom sustavu.
Niži nivo miokardijalnog L-carnitina dokazan je kod srcanih bolesnika i zbog toga se preporucuje terapija sa L-carnitinom. Osim toga L-carnitin može zaštiti srce od miokardijalne ishemije.
Smanjenje protoka krvi kroz srce i srcane žile može dovesti do oštecenja mehanickog funkcioniranja srca i do srcanog udara. L-carnitin može zaštiti srce od tih oboljenja ili barem smanjiti opseg srcanog udara.
L-carnitin je dobar u smanjenju boli u grudima koja se pojavljuje u miokardijalnoj ishemiji, te može ojacati funkciju srcanog mišica. Ukratko , postoje dokazi da L-carnitin kao dodatak prehrani je potreban za ocuvanje kardiovaskularnog sustava i može poslužiti kao dobra prevencija kod srcanih oboljenja. On omogucuje povecanje kapaciteta hodanja kod srcanih bolesnika.
L-CARNITIN - zaštitnik tjelesne težine
Nema sumnje da povecana tjelesna težina šteti zdravlju. Posljednjih godina sa pojavom industrije prirodnog zdravlja tražene su sigurne i ucinkovite tvari koje pomažu pri reguliranju tjelesne težine. L-carnitin je najsigurnija prirodna tvar koja najviše obecava. Dodaci prehrani sa L-carnitinom pomažu da tijelo bude vitko tako što smanjuju taloženje masnoce u a u korist povecanja mišicnih proteina. U istraživanjima se pokazalo da L-carnitin dovodi do znacajnog smanjenja težine kao i znacajnog smanjenja masnih stanica. Njegova uloga je bitna i kod kombinacije sa drugim proizvodima koji ubrzavaju stupanj razgradnje masnih kiselina. Tada dolazi do povecanja stupnja metaboliticke akumulacije kada tijelo troši kalorije da bi održalo energiju. On pomaže u sintezi proteina i smanjuje apetit.
L-carnitin i prehrana dojencadi
Bez obzira dali imamo devet godina ili devedeset godina trebamo se dostatno opskrbiti L-carnitinom. Bebe imaju puno manji kapacitet za sintezu L-carnitina u organizmu. U hrani za bebe diskretno je opskrbljena sa L-carnitinom. Iako majcino mlijeko sadrži L-carnitin, bebina prehrana bazirana na sojinim proteinima ne sadrži nikakvu prepoznatljivu kolicinu L-carnitina. Kravlje mlijeko gubi L-carnitin tijekom obrade. Na svu srecu preko 15 godina veliki broj proizvodaca djecje hrane rutinski dodaje L-kanitin baziran na sojinom i kravljem mlijeku. Cinjenica da se on dodaje u hrani bebama dokaz je sigurnosti i važnosti L-carnitina za odrasle.
L-carnitin i umor
Sindrom kronicnog umora je poremecaj nedostatka energije i konstatntan osjecaj umora je dijagnosticiran kod osoba sa niskom koncentracijom L-carnitina.
Acetyl L-kanritin (ALC) nalazi se u cijelom živcanom sustavu. On ima veliku ulogu u metabolizmu središnjeg živcanog sustava i ujedno je izvor acetilnih grupa koje su bitne za sintezu acetyl-kolina koji je neuro transmiter. ALC prelazi barijeru krvi mozga i ima drugaciju primjenu od uobicajenog L-carnitina jer je našao svoje mjesto u stimulaciji opskrbljenosti mozga. Jednostavnije receno ALC ima vitalnu ulogu u održavanju funkcije mozga kako starimo. Studije su pokazale da dodaci prehrane ALC može pomoci u smanjenju Alzheimerove bolesti. On usporava progresiju te bolesti jer stimulira nastajanje acetyl-kolina i zbog mogucnosti da podržava funkcioniranje stanica u mitohondriju. Osim toga dokazano je da ALC pojacava memoriju i smanjuje depresiju narocito kod starijih ljudi. Najnovija istraživanja dokazuju da ALC bi mogao imati znacajnu ulogu u pojacanju muške plodnosti, da pokretljivost spermija može znatno stimulirati buduci da je direktno vezan sa L-carnitinom koji se u njemu nalazi. To omogucuje oplodnju.
Ako se uvažava iskustvo aktivnih športaša osobito body buildera i dizaca utega, ono pokazuje da je L-carnitin jedno od najboljih sredstava za prevenciju neprijatelja broj 1 - kronicnog umora. L-carnitin djeluje na nacin da usporava stvaranje mlijecne kiseline u mišicima. U jednom pokusu s pacijentom koji je imao anginu pektoris, davali su L-carnitin i pratili parametre nastanka umora kod opterecenja srednjeg intenziteta; primjeceno je poboljšanje i odgoda umora za 50%. Vukovic i Costil (27) su svojim pokusima znatno uzdrmali tezu o uštedi glikogena pod utjecajem suplementiranja L-carnitinom kada su 1994 godine objavili svoj rad. L-carnitin ima jednu manu tj. sporo se apsorbira pa je potrebno višekratno uzimanje. Prije nego bi se mogli uociti bilo kakvi ucinci, L-carnitin treba uzimati najmanje 4 tjedna.
L-carnitin i sport
Možda možete prepoznati ove odgovore kod vas i pitati se zašto ne treniram :
nemam dovoljno energije, brzo se umaram, tijelo me boli nakon treniranja. Dokazano je da L-carnitin kao dodatak prehrani može pomoci u svim gore navedenim problemima uz poboljšanje fizicke kondicije. Masnoce i ugljkohidrati su osnovna hrana za proizvodnju energije koja je potrebna za treniranje i zbog svoje metaboliticke funkcije slijedi da L-carnitin ima važnu ulogu u promjenama treniranja. Nadopuna L-carnitina kod sportaša entuzijasta se može preporuciti na osnovu kako klinickih studija tako i cinjenice da tijekom treninga dolazi do pada koncentracije mišica i slobodnog L-carnitina.
Sportaši izdržljivosti dodatkom L-carnitina u svojoj prehrani mogu povecati VO2 (maksimalni ucinak aerobne snage koja se može postici) što se može provesti kod povecanja izdržljivosti.
L-carnitin takoder smanjuje respiratorni kvocijent kod sportaša RQ do kojeg dovodi L-carnitin i povecano korištenje masnoca za treniranje sa mogucim efektom uštede glikogena i
ugljikohodrata koji su odgovorni za izmorenost pa ce se tako povecati izdržljivost. Treba spomenuti da L-carnitin pomaže raspodjeli proteina i zato je koristan u podupiranju potencijala treninga kod rekreativaca. Klinicki dokazi kod takve grupe ljudi koji su uzeli L-carnitin prije vježbanja, smanjili su koncentraciju mlijecne kiseline u mišicima i tako odgodili pocetak umora. To je znacajno, buduci da umor smanjuje mogucnost fizicke aktivnosti. Pokazalo se da maksimalni intenzitet vježbanja sa L-carnitinom povecava izdržljivost i VO2 . Dodatkom L-carnitina umanjuje se upala mišica i bol u mišicima koja je uobicajna kod treniranja.
Može se zakljuciti da L-carnitin kao datak prehrani ima veliku ucinkovitost kod treniniga izdržljivosti kao i kod treninga rekreativaca.
Suplementacija L-karnitna u sportu
Neosporne su koristi sportskog treninga za ocuvanje zdravlja i izdržljivosti organizma. Osobito kod napornijih opterecenja L-carnitin se brine za povišenje kolicine energije. Sa svakim satom sportske aktivnosti proizlazi energetske potreba od 700 do 800 kcal u treningu, a u natjecanjima se povecava i od 1200 do 400 kcal. Spremnik ugljikohidrata je ogranicen (svega 2000 kcal/danu), a upotrebe željeza i proteina (bjelancevina) su nezaobilazne. Ukoliko bi pri energetskim opterecenjima morali koristiti vlastite tjelesne ugljikohidrate, mogli bi tako trenirati maksimalno 2 sata dnevno. Za usporedbu, vrhunski atleticari treniraju od 30 do 40 sati tjedno, to znaci otprilike 6 do 8 sati dnevno.Ovakva opterecenja organizma moguca se jedino kroz dodatni unos masnih kiselina i aminokiselina koje se energetski preraduju. Uz to ne smije se i previdjeti cinjenica da vrhunski sportaši prilikom treninga izgube tjedno od 20 do 40 litara tjelesne tekucine prilikom znojenja. Ovaj gubitak tekucine povezan je i sa gubicima elektrolita i hranjivih tvari u organizmu i nenadoknadiv je normalnim unosom enrgenata i tekucine. Time se pojašnjava kako suplementacijom i dodacima za prehranu takva opetrecenja organizma ne bi mogla biti savladiva. Idealnim zahtjevima da se prirodnim nacinom i klasicnim prehrambenim namirnicama nadoknade gubici je ustvari cista utopija. U
promišljanjima neosporan je dodatni unos L-carnitina, zbog gubitka vlastitih tjelesnih rezervi slobodnih i vezanih kolicina L-carnitina kod opterecujucih tjelesnih uvjeta.
Sigurna regeneracija organizma omogucuje brzu i kvalitetnu ponovnu opterecivost pri treniranju. Kao mogucu i znanstveno temeljenu supstituciju, koja bi dakako mogla biti i financijski prihvatljiva, uvodi se L-carnitin. Opce poznato je ustanovljeno da unosom L-carnitina utjece na izmjenu masnih tvari u organizmu. Oni koji prakticiraju neku vrst sporta dobro su upoznati da samo treniranjem nije moguce utjecati na izmjenu masnih tvari. Jedino ciljanim i dužim vremenskim treningom izdržljivosti utjece se na aktivnost enzima za izmjenu masnih tvari . Ovakva postavka je podržana i cinjenicom da L-carnitin kao supstitut za podršku izmjene masne tvari u organizmu je opravdan u okolnostima cinjenicne i dominantne forme potrošnje energije u tijelu a za osiguranje dugotrajne opterecivosti organizma. Prilikom prekomjerne prehrane dolazi do povišene kolicine masnoce u krvi (triglicerida i VLDL-kolesterola) kao i povecanja masnih rezervi pod kožom, a time je i ucinkovitost L-carnitina potpuna drukcija.
Unos L-carnitina olakšava ogranicenom tjelesnom L-carnitinu pri njegovoj zadaci da osigura hranom (visokokalorijski)) uvjetovan intramitohondrijalni transport masnih kiselina.
Odlucujuca korist L-carnitina zasniva se i na podršci povišenog energetskog protoka kako na aerobnom tako i na anaerobnom nivou.
Time je ucinkovitost L-carnitina djelotvorna ne samo pri treningu, vec i u normalnim okolnostima, a posebno kod vece atmosferske hladnoce i topline, na planinskim visinama.
L-carnitin ima znacajnu ulogu i pri povišenoj izmjeni energetskih tvari u organizmu, kao npr. trening izdržljivosti u tropskim atmosferskim prilikama.
Za objektivnu potrebu u sportskoj praksi za L-carnitinom je trening preko 20 sati tjedno.
L-carnitin ce tada optimalno utjecati na podršku bilo kojeg sportskog izazova.
Prirodnom prehranom osigurava se kaloricni kvantitet za energetskom potrebom, ali se nikako ne mogu nadoknaditi gubici odnosno povecana potrošnja odredenih tvari neophodnih za izmjenu tvari poput npr. vitamina, mineralnih tvari i L-carnitina kao i ostalih supstanci koje su u sportu dozvoljene.
Doziranje L-carnitina za ucinkoviti trening
Kod raznolike hrane, za one koji ne treniraju, a jedu meso, unose dnevne optimalne kolicine je 180 mg L-carnitina. Ova kolicina nalazi se u 250 g govedine ili 500 g svinjetine. Vegetarijanci bi za za istu vrijednost L.karnitina morali unijeti u organizam 6 litara kravljeg mlijeka ili 60 kg kruha. Sportašima kojima je potrebno produljenje izdržljivosti, morali bi unijeti više grama mesa od gore navedenog. Ukoliko bi obrok bio od ovcjeg mesa, tada bi bila potrebna samo trecina kolicine za razliku od govedine ili svinjetine.
Znanstvenici su dokazali da se unosom dnevne kolicine od 2 g L-carnitina postižu pozitivni rezultati. U regulaciji tjelesne težine istraživanja su dokazala da je dovoljan unos 30mg/kg težine. Za profesionalne sportaše i sportaše entuzijaste potrebno je u 14 dana unijeti dnevno 1 – 2 g L-carnitina.
Kod velikog sportskog opterecenja, kod opterecenja nastala zbog visinske razlike, temperaturne ili trudnoce nije dovoljna kolicina L-carnitina klasicnom prehranom, vec se mora unositi kolicina prema predloženim izbornim metodama .
Utjecaj L-carnitina na tjelesne funkcije
Nekoliko utjecajnih aspekata L-carnitina u izmjeni tvari bitni su za sportaše i rekreativce.
Dovoljna kolicina L-carnitina u organizmu bitna je za produkciju hormona štitne žlijezde i hormona testosterona. Manjak L-carnitina dovodi do povecanja razgradnje izmjene tvari, a time se smanjuje djelovanje hormona. Ucinkovitost L-carnitina dokazana je u održavanju imunološkog sustava. Zbog njegove povecane prisutnosti u organizmu stimulira se fitohemoglutinin i povecava koncentracija T-limfocita da bi se osnažio imunološki sustav.
On postaje naš zaštitinik metabolizma narocito kod preopterecenog treninga.
L-carnitin i izdržljivost
Utjecaj L-carnitina na izdržljivost je vec duže vrijeme u centru znanstvenih istraživanja.
Unosom 2 g L-carnitina u organizam jedan sat prije ergometrijskog opterecenja, dovodi do smanjenja koncentracije laktoze za 10 %, a povecava se plazma-acetyl-L-carnitina od 10 na 20 µmol/l. Ispitivanja kod maratonaca, biciklista i veslaca ukazuju da je uzimanjem
L-carnitina njihova izdržljivost uvecana, a istovremeno se umanjilo vrijeme regeneracije.
Upravo kod vrhunskih sportaša – veslaca ustanovilo se da dodatnim uzimanjem 3 x 1 g L-carnitina uz svaki obrok u periodu od 3 tjedna uocen znacajno povecan unos kisika, a smanjena kolicina masnih kiselina kao i laktata i to poslije opterecenja i zbog toga se uvecao indeks snage.
Ekstremna opterecenja izdržljivost, posebice kod maratonaca ukazala su na povecano izlucivanje L-carnitina u urinu.
Povezanost svih tih utjecaja kod izdržljivosti unosom dodatnog L-carnitina je u praksi neosporno dokazana. Ucinkovitost uvecane kolicine te supstance u organizmu vidljiva je u treninzima izdržljivosti, a cjelovitost tog djelovanja povecava se unosom vitaminima i mineralima elementima u tragovima.
Oblici, doziranje i toksicnost:
Postoji i racemicni, toksicni oblik dL-carnitinin koji se uvelike razlikuje od ovog koji se koristi u športaša. Ta “desno” orjentirana molekula normalno nije nazocna u namirnicama i u organizmu, a tijelo ju ne može iskoristiti.
Športaši u vrijeme intenzivnog treninga ili natjecanja uzimaju 1-3 grama
L-carnitina dnevno a najcešce iz ampule. Zašto? Zato što u otopinu jedne ampule kolicinski može stati ono što u tabletu ili kapsulu - ne može! Kod modificirane forme (Acetil-L-Carnitin) se uzima 2-4 grama dnevno podijeljeno na nekoliko obroka 2 tjedna prije treninga. Do sada nema podataka o toksicnosti i interakcijama L-carnitina, ali je bilo izvješca o kožnim reakcijama, neugodnom mirisu iz kože (karnitin sadrži 3 metil skupine) i povecanom apetitu
kod modificirane forme. Body builderi najviše znaju o L-carnitinu i mnogi od njih smatraju da se bez njega ne može odvijati normalni rad.
L-carnitina u izmjeni masnih tvari
Najvažnija fiziološka uloga L-carnitina je transport dugolancanih masnih kiselina kroz mitohondrijevu membranu, da bi se putem koenzima A uspostavila razgradnja. Enzim karnitin-palmitotransferaze (CAT1) koji se nalazi u unutrašnjem dijelu mitohondrijeve membrane stvara se kompleks masnih kiselina i karnitina (AcyL-carnitin).
Nakon prolaska kroz memebranu enzim (CAT II) pomaže oslobadanju Acety-koenzim A i masne kiseline za beta oksidaciju i tada organizam postiže energiju u obliku ATP-a. Slobodne acetilne grupe kad produ kroz mitohondrijevu membranu dolaze do
Acety-koenzimA, koji nakon razgradnje ugljikohidrata koji je u suvišku on tada zaustavlja povecanje laktata. Tada se pojavljuje L-carnitin cija je metaboliticka uloga - cistac stanicno toksicnih otrova. Znaci da pri nedostatku L-carnitina u organizmu smanjuje se odbacivanje tih otrova. Zbog specificne prehrane, sportaši bi trebali povecali unos L-carnitin jer tada on pozitivno utjece na sportske sposobnosti.
Utjecaj L-carnitina na slobodne masne kiseline kod sportaša izdržljivosti je znanstveno dokazano kao produljenje energije izdržljivosti.
Odnos L-carnitina i ugljikohidrata
Za vrijeme razgradnje ugljikohidrata sa dodatkom L-carnitina dolazi do njegove povišene koncentracije u mišicima. Povecani produkti razgradnje ugljikohidrata povecavaju i beta oksidaciju masnih kiselina. Kod anaerobne izmjene tvari L-carnitin ima snažnu i brzu funkciju i to u kratko vrijeme. Mišicna biopticnost ovisi o visini koncentracije L-carnitina i glikogena i znanstveno je dokazana. Njihove koncentracije su u medusobnom odnosu. Kod povišene razgradnje masnoca tada L-carnitin vrši zaštitu rezervnog glikogena. Pri opterecenom treningu vrši se brza izmjena tvari i razgradnja zbog zajednicke energetske strukture. Znanstvenici su to izmjerili na ergometru, povišenu razinu krvne glukoze koja povecava izdržljivost za 45 min i to nakon unosa 2 g L-carnitina/dnevno kroz 28 dana.
Kako djeluje?:
Najveci broj pojedinacnih radova odnosi se na korištenje kod vrlo aktivnih športaša - natjecatelja i to nikako bez razloga! Premda se L- karnitin u jetri sintetizira iz aminokiseline lizina i metionina, mogu se dogoditi stanja kada taj proces pretvaranja “zašteka”, osobito kad se njegova potrošnja forsiranim treningom - poveca! Naime u izgradnji L-carnitina (beta-hidroksi-gama-trimetilamonij butirat) pored navedenih aminokiselina ucestvuju C vitamin, nikotinamid, željezo i vitamin B-6. Modificirana forma L-carnitina (propionil-L carnitin) postao je zanimljiv suplement kada je dvostrukom slijepom probom potvrdeno da 500 mg dnevno kapacitet treninga može povecati za 26% poslije 6 mjeseci (1). Ova istraživanja kasnije nisu mogla potvrditi dobivene rezultate. Nadalje, utvrdeno je da korištenje ovog suplementa smanjuje bolnost mišica (2). Medutim, vjerovanje da ce zbog utjecaja na energiju L-carnitin pomoci izgradnji mišicne mase ili popraviti izdržljivost kod vježbanja, nije moglo biti znanstveno potvrdeno (4).
Acetil grupa u formuli modificiranog L-carnitina doprinosi produkciji prijenosnika impulsa (neurotransmitera) tipa acetilholin. U pokusima dvostrukom slijepom probom utvrdeno je da to može odgoditi manifestaciju Alzheimerove bolesti (12) i obnoviti fizicku sposobnost koja je narušena.
Svi istraživaci utjecaja L-carnitina slažu se u ocjeni da ova tvar vrlo pozitivno djeluje na rad srca, što je indirektno ergogeno djelovanje. U pitanju je bolja mišicna kontrakcija zbog bolje opskrbe masnim kiselinama i naravno, veci volumen djelovanja. Slijedeca stvar je poboljšana oksigenacija tkiva i organa!
Kod kronicnih plucnih bolesti s otežanim disanjem, 2 grama L-carnitina dnevno kroz 4 tjedna imalo je pozitivni ucinak u olakšanom disanju (5,6) Obzirom da ucestvuje u pretvaranju masti u energiju, njegovo pozitivno djelovanje se moglo uociti i kod srcane kljenuti i kod angine pectoris. Ostaje medutim, nejasno koji od 2 oblika djeluje bolje (10).
Aspekti sigurnosti
L-carnitin je prakticna i netoksicna supstanca. Suvišak L-carnitina biti ce izlucen kao trimetil-N-oksid putem urina, a njegova razgradnja odviti ce se u probavnom traktu.
Znanstvenici su usporedili i dokazali da se toksicnost L-carnitina može mjeriti sa aminokiselinama, što znaci da je vrlo mala. L-carnitin je supstanca slicna vitaminima i nema nuspojava (kod veceg unosa L-carnitina može doci do proljeva).
Nije dozvoljeno uzimanje D-karnitina ili mješavina sa L-carnitinom.
L-carnitin svojom cistocom kvalitete ima važnu metaboliticku ulogu i ne uzrokuje ovisnost ako se uzima duže vrijeme.
ZAKLJUCAK
1. L-carnitin dolazi prirodnim putem u skeletnim mišicima i srcanim mišicima, a važan za ocuvanje njihove izdržljivosti kod opterecenja.
2. L-carnitin je za covjeka i životinju neotrovan i ne stvara ovisnost.
3. Unosom od 1-4 g L-carnitina u organizam dnevno u anaerobnoj ili aerobnoj izmjeni tvari povecati ce se izmjena tvari u mišicima i time povecati izdržljivost.
4. Pozitivno djelovanje L-carnitina na imunološki sustav i ojacanje stanicne membrane važna je kod sportaša jer povecava fizicku opterecenost i ubrzava regeneraciju.
5. Važnost L-carnitina u kardiovaskularnom sustavu, imunološkom sustavu, skeletnim mišicima i srcanim mišicima pokazuje potrebu njegovog unosa kao dodatka prehrani za sve dobne skupine. Za ucinkovitost djelovanja L-carnitina posebice kod sportaša izdržljivosti i veceg opterecenja potreban je i odgovarajuci trening .
6. U profesionalnom sportu za duže treniranje kod biciklista ili maratonaca dokazana je umanjenost L-carnitina u mišicima.
7. Mišicnom biopsijom dokazano je da maratonci u mišicnoj masi imaju više L_karnitina od sprintera.
8. Kod vegeterijanaca sportaša zbog manjkavosti L-carnitina potrebna kolicina unosa je 2-3 g dnevno u šest tjedana, kako bi postignuli potrebnu izdržljivost.
9. Kod osoba sa rizicnim faktorom kao što su povišeni kolesterol ili povecana tjelesna težina potreban je unos L-carnitin za sve dobne skupine.
10. Ucinkovitost djelovanja L-carnitina postiže se jedino unosom cistog L-carnitina
eto stari ja sam napiso sta sam znao... pa ti vidi
Topic: L-carntin -da li da koristim (Read 32773 times)