EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: Vitamini  (Read 102609 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #10 on: January 16, 2007, 02:49:05 AM »


VITAMIN B6
(piridoksin; adermin;)

Preporucene doze:
Muskarci 1.8-2.2 mg/d
Zene 1.8-2.0 mg/d
Trudnoca i laktacija 2.3-2.4 mg/d


Deo dnevnih potreba obezbedjuje se bakterijskom sintezom u crevima.

Osetljiv je na UV svetlo i oksidaciju. Podvrgavanjem ili stajanjem na svetlu prelazi u neaktivnu formu.

Apsorpciju pomazu linolna kiselina, vitamini B-kompleksa, vitamin C, natrijum, magnezijum, a odmazu duvan, kafa i alkohol. Koncentraciju vitamina B6 u serumu smanjuju izlozenost radijaciji, neki diuretici, kontraceptivne pilule.

Prirodni izvori:
Banane, puna zrna zita, leguminoze, piletina, mahunarke, zumance, tamnozeleno lisnato povrce, ribe i skoljke, meso, iznutrice, mleko, orasi, puter od kikirikija, krompir, suve sljive, suvo grozdje, psenica, psenicne klice, kukuruz, avokado, crni secerni sirup od melase, pivski kvasac. 

Uloga:
-Ucestvuje u metabolizmu proteina (znacajan je za sintezu hema u hemoglobinu),
-Potreban je za potpunu apsorpciju vitamina B12,
-Pomaze u konverziji triptofana u niacin,
-Deluje kao prirodni diuretik,
-Znacajan je za normalnu funkciju mozga,
-Vazan je za metabolizam nezasicenih masnih kiselina (linolne i linolenske).

Deficit:
Pracen je:
-mikrocitnom anemijom,
- promenama na kozi, ocima, jeziku, usnama,
-misicna slabost, grcevi u misicima,
-psihickim poremecajima.



Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #11 on: January 16, 2007, 10:49:47 AM »

VITAMIN B11
(folna kiselina; vitamin Bc; vitamin M; PGA-pteroilglutaminska kiselina; faktor rezidualne fermenatcije; vitamin L; lactobacillus casei factor; P-faktor streptococcus lactis (SRL); faktor U)

Razaraju ga svetlost (UV), toplota (kuvanje i konzervisanje toplotom) i kiseli rastvori. Neki oblici su nestabilni na vazduhu. U vodi u kojoj se kuvala namirnica ostaje deo aktivnog vitamina B11. Spremanjem hrane u mikrotalasnoj pecnici vise se gubi folna kiselina nego kuvanjem. 

Preporucene doze:
Muskarci 0.4 mg/d
Zene 0.4 mg/d
Trudnice i dojilje 0.5-0.8 mg/d
 

Apsorpciju pomazu vitamini B-kompleksa, vitamin C i H (biotin), a odmazu stres, kafa, duvan. U slucaju manjka enzima za varenje apsorpcija se smanjuje za 50 %, a kod deficita cinka smanjuje se za 53 %. Apsorbovanje ometaju i razne infekcije digestivnog trakta. Kod 60 % osoba starijih od 65 godina nadjen je manjak vitamina B11.
Visak unete folne kiseline izlucuje se iz organizma. 

Sadrzi ga:
Zeleno lisnato povrce, koren povrca, dzigerica, grasak, meso organa (bubrezi), mleko, jaja, suvi pasulj, kikiriki, psenicne klice, puno zrno, tunjevina, ostrige, losos, bob, paradajz, spanac, pekarski kvasac, asparagus, prokelj.

Uloga:
-Neophodan je za metabolizam nukleinskih kiselina (DNA i RNA),
-Ucestvuje u sintezi hemoglobina i stvaranju crvenih krvnih celija.

Deficit:
U slucaju nedostatka folne kiseline javlja se makrocitna megaloblastna anemija. Znaci oboljenja su zamaranje, vrtoglavica, smanjenje apetita, prolivi, smanjen je broj eritrocita i hemoglobina. Cesto se javlja mentalna konfuzija, zaboravnost, razdrazljivost, poremecaj sna, depresivnost
« Last Edit: January 16, 2007, 11:11:13 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #12 on: January 16, 2007, 10:54:04 AM »


VITAMIN  B12
(cijanokobalamin; hidroksikobalamin; kobamid; faktor antiperniciozne anemije; “extrinsic” faktor Castle) 

Vitamin B12 je hidrosolubilni vitamin. Izvori ovog vitamina su gotovo iskljucivo namirnice zivotinjskog porekla. U ljudskom organizmu deponovan je u jetri (50-90 %).
Razaraju ga povisena temperatura, svetlo, kiseline i alkalije. 

Preporucene doze:
Muskarci 3 µg/d
Zene 3 µg/d
Trudnice i dojilje 4 µg/d


Prirodni izvori:
Namirnice zivotinjskog porekla: dzigerica, bubrezi, mleko, meso, jaja, sirevi, ribe i skoljke. Temren (namirnica od fermentisanog sojinog zrna), dok soja ne sadrzi ovaj vitamin.

Uloga:
-Pravilan metabolizam proteina i aminokiselina (metionin, triptofan, tirozin),
-Sinteza nukleinskih kiselina,
-Sprecava pojavu perniciozne anemije,
-Neophodan je za normalnu funkciju i odrzavanje integriteta nervnih i epitelnih celija.

Deficit:
Najcesce se javlja kod iskljucivih vegeterijanaca.
-Perniciozna anemija (eritrociti su veliki i nepravilnog oblika, brzo zamaranje, tahikardija, anginozni bolovi),
-Poremecaji u centralnom nervnom sistemu.
« Last Edit: January 16, 2007, 11:11:39 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #13 on: January 16, 2007, 11:00:21 AM »


VITAMIN C
(L-askorbinska kiselina)

Hemijski aktivna forma vitamina C je L-askorbinska kiselina, 6 karbonska supstanca, predstavnih monosaharida.
Otkrivena je i izolovana 1932. godine, sintetisana 1934. godine mada je njen znacaj za zdravlje bio poznat mnogo kasnije (1700-te godine iglicasto lisce koje su uzimali domoroci lecilo je simptome skorbuta, a britanski mornari su znali da citrusno voce, takodje, otklanja simptome skorbuta).

Preporucene doze:
Muskarci i zene  60 mg/d
Trudnice i dojilje  100 mg/d


Duvan unistava vitamin C u organizmu, stoga osobe pusaci treba da unose i do 200 mg vitamina C na dan. Ranije preporuke za vitaminom C su bile vece, medjutim danas se ne preporucuju vece doze od 60 mg zbog
-         rebound efekta jer je zapazeno da dugotrajno uzimanje velikih doza, a zatim nagli prestanak dovodi do skorbuta (avitaminoze);
-         ako trudnica uzima vece doze novorodjence moze imati vece zahteve za C vitaminom;
-         postoji rizik od stvaranja kalcijum oksalata u bubrezima i zucnoj kesici;
-         kiseo urin nastaje ukoliko se duze uzimaju vece kolicine vitamina C pa se tada razvijaju bakterije koje su osetljive na alkalije;
-         vece doze maskiraju urinarne glukoza testove i druge krvne testove (glikozurija+);
-         smanjuje efekat antikoagulantne terapije;
-         tablete C vitamina sadrze inertne materije (natrijum koji povecava krvni pritisak, a moze dovesti i do dijareje jer ima laksativni efekat);

Osobine
Bela kristalna supstanca, stabilna u kiseloj sredini, a osetljiva na toplotu (50-90 % se unistava kuvanjem), vazduh i alkalije. Bakar je unistava.

Apsorpcija
Obavlja se u sluznici usne duplje i u gornjem delu tankog creva. Dva puta se povecava apsorpcija vitamina C ukoliko se uzima sa bioflavonoidima.
Apsorpciju vitamina C pomazu kalcijum, magnezijum, svi vitamini i minerali, a odmazu stres, visoka temperatura tela, duvan, alkohol, antibiotici, salicilati, kortizon i oralna kontraceptivna sredstva.

Depo u organizmu
Najvise se nalazi u kori nadbubrezne zlezde (60 mg na 100 mg tkiva). Ukupna kolicina vitamina C organizmu je 1-4 g, sto je dovoljna kolicina za tri meseca.

Uloga:
Vitamin C ima mnoge uloge u organizmu s tim sto sve jos nisu ni otkrivene.
1.      Redukujuci agens u zivim supstancama sto ima znacajnu ulogu u apsorpciji hrane (kalcijum, gvozdje, folna kiselina),
2.      Stvaranje kolagena,
3.      Sinteza i produkcija steroidnih hormona - antiinflamatorno dejstvo,
4.      Sinteza neurotransmitera,
5.      Antioksidans (povecava moc fagocita i tako direktno deluje na bakterije, a indirektno preko enzima mijeloperoksidaze stvara slobodne radikale koji ostecuju metabolizam bakterija). Kao antioksidans vitamin C smanjuje incidencu karcinoma, narocito zeluca.

Izlucivanje
Vitamin C se izlucuje iz organizma mokracom (65 %). Visoke doze dovode do pada pH vrednosti mokrace (zakiseljavanje) i tako je povecana mogucnost stvaranja kalcijum oksalatnih kamencica u bubrezima.

Izvori
Najbogatiji izvori vitamina C su sipak, juzno (citrus) voce i zeleno povrce (gde ima najvise hlorofila u spoljnim listovima). Ima ga u semenu u fazi klijanja.

Mnoge vrste zivotinja mogu sintetisati askorbinsku kiselinu jer imaju enzim koji moze da konvertuje glukozu ili galaktozu u L-askorbinsku kiselinu. Covek ne moze da sintetise C vitamin i zbog toga ga mora unositi putem hrane.

Deficit:
U uslovima normalne ishrane ne dolazi do deficita C vitamina jer covek iz voca i povrca zadovoljava 90 % potreba, mleka i mlecnih proizvoda 5 %, jaja, ribe i mesa 1 % potreba.
U nepovoljnim zivotnim uslovima (rat, logorovanje, zarobljenistvo) moze da nastane deficit usled dugotrajnog neunosenja svezeg voca i povrca (tri meseca). Nedostatak vitamina C u organizmu nastaje nakon dugih zimskih meseci, kada se na prolece ne mogu popuniti ispraznjeni depoi vitamina C zbog visokih cena svezeg voca i povrca.
Hipovitaminoza je delimican nedostatak vitamina C koji se manifestuje gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolovima u misicima i zglobovima, gubitkom telesne tezine, suvom kozom i cestim prehladama.

Avitaminoza - skorbut - potpuni nedostatak vitamina C. Svi pomenuti simptomi hipovitaminoze su jos izrazeniji uz fragilnost (lomljivi) krvnih sudova i kapilarno krvarenje (petehije).
Ako se deficit ne leci dolazi do izrazenih krvarenja po kozi, misicima, desnima i unutrasnjim organima sto moze da dovede do iznenadne smrti.
Takodje, zapazamo anemiju koja je kod hipovitaminoze C mikro- i makrocitna. Anemija nastaje zbog toga sto je vitamin C neophodan za sintezu hemoglobina, za pravilno sazrevanje eritrocita, za metabolizam folne kiseline, kobalta i gvozdja i kao odraz opste pothranjenosti.
Deficit se lako otklanja davanjem 25 mg vitamina C deci (u mleko) cetiri puta dnevno, jednu do dve nedelje, a odraslima se daju deset puta vece doze.

« Last Edit: January 16, 2007, 11:12:02 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #14 on: January 16, 2007, 11:03:20 AM »

VITAMIN H
(biotin; faktor protiv stetnog dejstva belanceta jajeta; koenzim R)

Pripada grupi vitamina B-kompleksa. Izolovan je 1936. godine. U organizmu coveka sintetisu ga bakterije (donji deo tankog creva), pa se kod ljudi ne javlja deficit.

Preporucena doza:
(100-300 µg/dan)
Od 2 meseca do 4 godine  0.15 mg/dan
Odrasli  0.3 mg/dan
Trudnice i dojilje  0.3 mg/dan


Vitamin H je neophodan sportistima, ali i drugim ljudima cija je profesija vezana za veca fizicka naprezanja. Studije su pokazale da se biotin trosi na razlaganje mlecne kiseline, jer je kod sportista nadjen manjak ovog vitamina.

Apsorpciju vitamina H u organizmu pomazu vitamini B5, B11, B12 i drugi vitamini B-kompleksa, vitamin C, sumpor, a otezavaju kafa, alkohol, avidin (antivitamin) i antibiotici (unistavajuci crevne bakterije).

Prirodni izvori:
Siroko je rasprostranjen, a najvise ga sadrzi zumance, sardine, bubrezi, jetra, leguminoze, socivo, nepolirana riza, pecurke, karfiol, celo zrno psenice, cokolada. 

Uloga:
-Metabolizam proteina, masti i ugljenih hidrata,
-Sinteza purina,
-Bitan je za rast celija koze,
-Neophodan je za iskoriccavanje drugih vitamina B-kompleksa,

Deficit:
U sirovom belancetu postoji antivitamin biotina - avidin, koji sa biotinom gradi nerastvorljiva jedinjenja.
-Sivkasta boja koze,
-Ekcem lica i tela,
-Iscrpljenost, depresija.
« Last Edit: January 16, 2007, 11:12:58 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #15 on: January 16, 2007, 11:04:41 AM »

VITAMIN  H'
(PABA - paraaminobenzoeva kiselina; vitamin Bx) 

PABA je deo molekula folne kiseline. Sintetisu je bakterije u digestivnom traktu coveka tako da nije zabelezen deficit. 

Preporucene doze nisu ustanovljene.

Apsorpciju pomazu vitamini B-kompleksa, vitamin C, a odmazu kafa, alkohol i sulfonamidi. 

Prirodni izvori:
Kvasac, jetra, pirinac (ljuska), crni hleb.

Uloga:
-Predstavlja faktor rasta za izvesne mikroorganizme,
-Koenzim u razlaganju i utilizaciji proteina,
-Proces formiranja eritrocita,
-Pomaze apsorpciju vitamina B5,
-Pruza najbolju zastitu od UV zracenja i to UVB (izazivaju opekotine), a propusta UVA zrake.

Deficit:
Retko se javlja jer se vitamin H' sintetise u ljudskom organizmu. Eksperimentalno izveden deficit dovodi do pojave nervoze, anemije, digestivnih problema, glavobolje, ekcema.
« Last Edit: January 16, 2007, 11:13:56 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #16 on: January 16, 2007, 11:05:16 AM »
VITAMIN J
(holin)

Nas organizam je u stanju da sintetise holin metilisanjem holamina. Ubraja se u lipotropne supstance, a neki autori ga i ne smatraju vitaminom. 

Preporucene doze:
Nisu ustanovljene. Potrebe ljudskog organizma su znatno vece od ostalih supstanci koje ubrajamo u vitamine. Dnevno unesemo oko 900 mg vitamina J. 

Apsorpciju pomazu vitamin A, vitamini B-kompleksa, linoleinska kiselina, inozitol, a otezavaju kafa, alkohol i veci unos secera. 

Prirodni izvori:
Jaja, dzigerica, mozak, bubrezi, meso, pivski kvasac, soja, lisnato zeleno povrce, psenicne klice. 

Uloga:
-Ulazi u sastav acetilholina (neophodan za nervnu aktivnost),
-Pomaze stvaranje fosfolipida,
-Vrsi emulgovanje masti i omogucava da holesterol u zuci ostane u rastvorenom stanju,
-Lipotropan je, tj. sprecava nagomilavanje masti u jetri ubrzavajuci proces prenosenja masti iz jetrinih celija (hepatocita) u druge depoe masti,
-Dobar je za rast i kvalitet kose,
-Podstice pamcenje, narocito u starosti.

Deficit:
Hipovitaminoza vitamina J dovodi do stvaranja masne jetre, eventualno i ciroze jetre, krvarenja u bubrezima, nepodnosenja masti, ateroskleroze i povisenja krvnog pritiska.

« Last Edit: January 16, 2007, 11:14:25 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #17 on: January 16, 2007, 11:05:51 AM »

VITAMIN I
(inozitol)

Preporucene doze nisu ustanovljene.

Apsorpciju pomazu vitamini B-kompleksa, vitamin C, fosfor, holin i linoleinska kiselina, a otezavaju velik unos secera, kafa, caj, alkohol i kukuruz.

Prirodni izvori:
Citrusno voce, orah, suvo grozdje, kikiriki, mleko, meso, govedji mozak i srce, pivski kvasac, crni sirup od melase, cela zrna, kupus.

Uloga:
-Metabolizam masti i holesterola,
-Snizava nivo holesterola,
-Sa holinom ima lipotropno dejstvo,
-Ishrana celija centralnog nervnog sistema,
-Vitalan je za rast kose.

Deficit:
Usled nedostatka javljaju se promene na kozi, zatvor i visoke vrednosti holesterola.

« Last Edit: January 16, 2007, 11:15:10 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #18 on: January 16, 2007, 11:06:37 AM »

VITAMIN P
(bioflavonoidi; faktor propustljivosti kapilara) 

Vitamin P predstavlja niz srodnih jedinjenja iz grupe biljnih glikozida, flavona i flavonola, a to su izvesne prirodne boje u namirnicama. Cine ih: trokseruten (vitamin P4), rutin (heljda), hesperidin, eriodiktin (narandza i limun), tangeritin (mandarina), kvercetin, kvercitin, miricitin, naringin (grejp), askorutin, epikatehin, venoruton, troksevazin i td.

Bioflavonoidi iz citrusnih jedinjenja su najaktivniji i najcesce se nalaze u kori, belom sundjerastom delu ispod kore i u membranama izmedju segmenata ploda. 

Preporucene doze:
50-100 mg/dan

Prirodni izvori:
Kora narandze, citrusno voce, crni i beli luk, celer, ljuska krompira i paradajza, kajsija, visnja, sipak, crna ribizla, kupina, malina, heljda.

Uloga:
-Neophodan za regulisanje otpornosti i propustljivosti kapilara,
-Sa vitaminom C ucestvuje u formiranju vezivnog tkiva,
-Deluje zastitno na vitamin C jer sprecava njegovu brzu oksidaciju i razaranje,
-U kombinaciji sa vitaminom C ima antibakterijsko i antialergijsko dejstvo.

Deficit:
Najcesce se javlja uz skorbut.
Znaci nedostatka vitamina P su:
-Lako zadobijanje modrica,
-Tendencija ka kapilarnim krvarenjima.
Stanje se popravlja davanjem vitamina C i P.
« Last Edit: January 16, 2007, 11:15:57 AM by Tikica »

Offline Tikica

  • Global Moderator
  • *
  • Posts: 4019
  • Gender: Female
    • ExYu fitness
Odg: Vitamini
« Reply #19 on: January 16, 2007, 11:07:11 AM »

VITAMIN U
(metilmetioninsulfonij, antiulkusni cinilac)

Vitamin U je zastitna supstanca koja se nalazi u kupusu. Smatra se da njegov nedostatak dovodi do ulkusnih promena na sluznici zeluca i creva.

Tablete ovog vitamina (1 tab ima 50 mg methylmethioninsulfonii chloriduma) koriste se u terapiji gastritisa, ulkusa zeluca i duodenuma.
« Last Edit: January 16, 2007, 11:16:44 AM by Tikica »