Ljekovita svojstva Medicinska upotreba kakaoa ili cokolade potekla je iz Novog Svijeta, a prenesena je u Europu sredinom 16. stoljeca. Pregled europskih rukopisa od 16. do 20. stoljeca otkrio je vise od stotinu razlicitih medicinskih primjena kakaoa i cokolade. Razlikuju se tri osnovna smjera indikacija:
1. Terapija pothranjenih bolesnika
2. Terapija za stimulaciju zivcanog sustava apaticnih, iscrpljenih i slabih bolesnika
3. Terapija za probavne smetnje – smatralo se da kakao stimulira rad zeluca, bubrega i crijeva
Pozamasan popis tradicionalnih terapijskih primjena cokolade ukjucuje i anemiju, nedostatak apetita, mentalni zamor, slabu produkciju majcinog mlijeka, vrucicu, giht, bubrezne kamence te oslabljen libido. Cokoladna pasta bila je medij koji se u proslosti koristio kao nosac za razlicite vrste lijekova, a bila je idealna za maskiranje gorkih farmakoloski aktivnih tvari.
Sto kaze suvremena znanost?
Moderna znanost dosla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivsi impresivan kemijski sastav cokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih ucinaka na zdravlje i boljitak covjeka. Cokolada, posebice ona tamna, sadrzi antioksidanse i polifenole za koje je utvrdjeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Cokolada moze pomoci i u borbi protiv malignih bolesti, i, sto je posebno interesantno, moze djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa imaju snazno supresivno djelovanje na apetit, djelujuci na centralni zivcani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjecaj sitosti. Tamnija cokolada pri tome je bolja jer sadrzava vecu kolicinu kakaa, a samim time i vise bioaktivnih nutrijenata. Danas postoji i inicijativa medju nekim proizvodjacima cokolade koji prilikom tehnoloskog procesa nastoje sacuvati sto visi udio vrijednih polifenola.
Pohvalna je inicijativa jednog domaceg proizvodjaca konditorskih proizvoda koji je na trziste uveo liniju tamnih cokolada s brizno odabranim dodacima medju kojima je najinteresantniji dodatak chilli papricice. Na ovaj specijalni dodatak koji su koristili indijanci posjetio nas je zivopisan film i knjigu "Cokolada", autorice Joanne Harris, a dosjetljivi strucnjaci iz ove hrvatske tvornice priblizili su nam cari mjesavine dva okusa, koja nece ostaviti ravnodusnim ni "ajhladnije".
Ipak, ne treba odbacivati cinjenicu da je cokolada vrlo kaloricna namirnica s visokim udjelom masti i secera. Upravo zbog toga, tijekom proteklih desetljeca oko cokolade se podizala velika prasina. Cokolada je optuzivana da uzrokuje mladenacke akne, ali danas znamo da je optuzba bila sasvim neutemeljena. Cinjenica da cokolada povisuje razinu kolesterola do danas nije u dokazana. Naprotiv, studije pokazuju da posjeduje zastitni ucinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Takodjer, mnoge se osobe samostalno deklariraju kao ovisnici o cokoladi ili "cokoholicari", iako se ne moze sa sigurnoscu tvrditi da cokolada moze stvoriti ovisnost. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istrazivanja ukazuju na blago opojne ucinke cokolade – smanjenje stresa i osjecaj blage, bezopasne euforije.
Teorijski, ovi ucinci mogu se pripisati nekolicini bioaktivnih tvari koje su prisutne u cokoladi u malim kolicinama. Ucinci se mozda mogu zahvaliti stimulansima kofeinu i teobrominu; tiraminu i feniletilaminu koji imaju ucinak slican amfetaminima i anandamidu, molekuli koja oponasa djelovanje kanabinoida. Sve ove tvari prisutne su i u drugim namirnicama, koje ne uzrokuju osjecaj spokoja, uzitka i blage ovisnosti, stoga mozda cijela teorija i nije toliko uvjerljiva.
Ipak, ima nesto u cokoladi sto je cini posebno privlacnom, posebice nama zenama. Prema jednoj hipotezi – to su upravo njena organolepticka svojstva – kremasta tekstura i sladak okus koji iza sebe ostavlja osjecaj zadovoljstva.
Rasprave i istrazivanja se nastavljaju, a u medjuvremenu broj najraznovrsnijih cokoladnih poslastica raste iz dana u dan. Pokusaji pronalazenja zamjene za cokoladu uglavnom nisu urodili plodom i tako "hrana bogova" nastavlja s odusevljavanjem milijuna ljudi.
www.gastro.hr