Topic: Cokolada

[vuksa]

vala jedem slatkise u poslednje vreme mnogo...bas sam se opustio...ali cudo...nisam se nesto umastio tako da cu to i da odrzavam...mislim tu cokoladu

[Kosuta]

ja nisam jeo bash dugo.. recimo 4-5 meseci ,a u zadnjih nedelju dana pojeo jedno 4-5 milki :S ali nisam se zamastio josh uvek jer sam onda ishao da istrcim to

[CRonaldo]

Ja ne volim cokoladu i nisam je nikad jeo, odmalena je mrzim  Ali bukvalno meni je cokolada bila ruzna!!! Ali u zadnje vreme sam poceo, svidja mi se milka bela

[Filly]

Vule kakav ti je ovo avatar?   

E pa nece od cokolade odmah da se zalepe kilogrami...samo vi odrzavajte, pa kad vas iznenadi...

Salim se...uzivajte...

[Filly]

Чоколада (настала од индијанске речи „czoko-latl“ - „какаово пиће“) је посластичарски производ који се прави од какаоа, масти, заслађивача i других додатака. Најчешће се производи u облику таблица. U неким државама, посебно u Мексику, доста се користи чоколада u облику пића на води или некој другој течности.

Чоколада има високу енергетску вредност - 100 грама чоколаде садржи 2100-2500 kJ (500-600 калорија).

[Filly]

Zasto je cokolada bolja od seksa:

 Cokoladu mozes uvijek dobiti.
 Ako me volis, progutat ces to - dobija pravi smisao s cokoladom.
 Cokolada je dobra cak i kad omeksa.
 Cokoladu mozes jesti i dok vozis.
 Cokoladu mozes jesti i pred roditeljima.
 Cokolada ti traje koliko god zelis.
 Osobe istog pola mogu jesti cokoladu, a da ih ljudi ne nazivaju ruznim imenima.
 Cokolada ne zna za odanost.
 Cokoladu mozes jesti i nasred stola, a da ne ometas suradnike.
 Cokoladu mozes zatraziti i od neznanke, a da te ona ne osamari.
 Od cokolade ne ostaju dlacice u ustima.
 Od cokolade ne ostajes trudna.
 Cokoladi ne moras glumiti orgazam.
 Cokoladu mozes jesti bilo kojeg dana u mjesecu.
 Dobru cokoladu je lako naci.
 Mozes pojesti koliko god hoces cokolada.
 Za cokoladu nikad nisi ni prestar ni premalad.
 Dok jedes cokoladu ne budis susjede.
 Nije vazno koliko je cokolada velika, uvijek je dobra.

[Sasa Ilic]

@snoopy19x  pa ti si bas opsednuta cokoladom 

[Filly]

Čokolada
 
Drevna 'hrana bogova' - lijek za čovjeka
Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca, Maja, Azteka i Olmeka koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Riječ čokolada potječe od astečke riječi xocolatl, što znači "gorka voda", a prvi pisani trag o čokoladi ostavile su Maje.
 
Stare civilizacije Azteka smatrale su čokoladu "hranom bogova", ili možda bolje, "pićem bogova", budući da se čokolada stoljećima konzumirala u obliku napitka. Čokolada se posebno cijeni već tisućljećima te joj se pripisuju ljekovita i afrodizijačka svojstva.
Legenda kaže da je Montezuma, aztečki vladar iz 16. stoljeća, navodno je pio 50 šalica čokolade prije posjeta svojemu haremu, budući da se čokolada smatrala afrodizijakom. Drevne civilizacije indijanaca njegovale su brojne recepte za pripremu kakao napitaka. Mljevena zrna kakaoa dodavana su u vruću ili hladnu vodu, a kao začini su korišteni kukuruz, mljevene chilli papričice, vanilija, sjemenke, korijenje, med i razne vrste cvijeća. Takvi napitci i umaci konzumirani su u različitim prigodama, a često su se dodavali raznim vrstama jela. Kakao i čokolada bilo je piće za sve klase i sastavni dio javnih ceremonija i rituala. Legenda kaže da su u Nikaragvi, uoči dolaska Europljana, zrna kakaoa korištena umjesto novca, poput kovanica. Tamo je dakle, novac doslovno "rastao na drveću".
Europljane je s čokoladom upoznao Kristofor Kolumbo, koji je na svojem četvrtom putovanju, 1502. u zaljevu Hondurasa naišao na kanu koji je prevozio različite vrste tereta, među kojima su se našla i zrna kakaoa. U početku, Europljani nisu prihvaćali okus čokolade, koji je bio isuviše gorak za njihova nepca, posebice kada je sadržavala chilli papričice.
Stoga su stanovnici staroga kontinenta prekrojili recepturu prema svojem ukusu i dodali med, šećer i cimet. Krajem 16. stoljeća, čokolada je bila skupocjen napitak koji se povezivao s plemenitaškim obiteljima, a bila je posebno cijenjena na španjolskom dvoru. Čokolada se iz Španjolske proširila na Italiju i posredstvom kraljevskog vjenčanja u Francusku.
Do sredine 17. stoljeća, u Parizu su otvorene brojne "kuće čokolade", iako je ova poslastica još uvijek velikim dijelom bila rezervirana za elitu. Zbog svoje primamljivosti i hranjivosti, čokolada je postupno postala popularna među svim klasama u katoličkoj Europi, posebice u zemljama Mediterana.
U drugoj polovici 17. stoljeća javilo se pitanje treba li čokoladu smatrati hranom ili pićem. Presudu je donijela Crkva, usporedivši čokoladu s vinom, koje se smatra pićem, iako posjeduje hranjivu vrijednost. Tako je čokolada postala piće za žene, a kava piće za muškarce u nekim krajevima zapadne Europe. Tijekom 18. stoljeća, čokolada je postala sveprisutna, a bila je dostupna u brojnim oblicima – kao pasta, blokovi, napitci, s dodatkom šećera, vanilije, cimeta i drugih začina.
Čokoladnim napitcima dodavalo se mlijeko ili vino. Vrlo polagano, prihvaćena je i čokolada u krutom obliku, u formi tzv. španjolskih štapića. U Francuskoj su bile popularne čokoladne pastile. Kakao maslac, koji je od 16. stoljeća korišten isključivo u kozmetičke svrhe, tada je postao važan kulinarski sastojak u elitnim kuhinjama.




www.gastro.hr

[Filly]

Nutritivna svojstva


Osnovni sastojak cokolade je zrno kakaoa - plod biljke kakaovca (Theobroma cacao). Kakaovac je tropska biljka koja potjece iz centralne Amerike i vjerojatno iz Amazonije gdje se i danas moze pronaci u svojem divljem obliku.
Osnovni sastojci svih cokolada su kakao maslac, kakao masa, aroma vanilije te emulgator lecitin porijeklom iz soje, cija je uloga povezivanje svih sastojaka cokolade.
Cokolada je posebice bogata mineralima – fosforom, magnezijem, zeljezom, kalijem i cinkom. Sadrzi i cijeli niz vitamina B skupine, vitamin E i beta karoten.
Cokolada ima prilicno visoku energetsku vrijednost – prosjecno 550 kcal u 100 g. Kalorije potjecu najvecim dijelom iz masti, potom iz ugljikohidrata, a sadrzi i bjelancevine u manjem udjelu. Energetska vrijednost i udjeli nutrijenata variraju ovisno o vrsti cokolade, pa tako mlijecna cokolada sadrzi vise kalcija, dok tamna cokolada sadrzi visok udio kakaoa, a time i brojne fitokemikalije, poglavito polifenole.
Profil masti u cokoladi posebno je interesantan znanstvenicima. Oleinska kiselina, jednostruko nezasicena masna kiselina koju nalazimo i u maslinovom ulju, cini trecinu masti u cokoladi. Poznato je da cokolada sadrzi i omrazene zasicene masti, medjutim, valja imati na umu da prevladava zasicena stearinska masna kiselina, koja najmanje pridonosi porastu razine kolesterola i pojavi kardiovaskularnih bolesti.
Cokolada sadrzi kofein i teobromin (metabolit kofeina), kemijski srodne spojeve. Poznato je da je kofein snazna psihoaktivna supstanca, medjutim cokolada je sadrzi znatno manje kofeina od kave i caja. Nasuprot tome, teobromin je najzastupljeniji upravo u cokoladi.
Tablica 1. Sadrzaj kofeina i teobromina u kofeinskim napitcima i cokoladi

Pice/namirnica                    Kofein           Teobromin
Kakao prah 50g                   13                128
Mlijecna cokolada 50 g         2-30              85
Tamna cokolada 50 g       10-60           250
Kava 150 ml                   40-180                -
Cola – napitak 150 ml           18                -
Caj 150 ml                    20-90                 1

Tablica 2. Nutritivna vrijednost 100 g cokolade

Nutritivna vrijednost u 100 g cokolade    Kolicina
Energetska vrijednost    535 kcal
Bjelancevine    7,6 g
Masti    29,6 g
Ugljikohidrati    59,4 g
Prehrambena vlakna    3,4 g


www.gastro.hr

[Filly]

Ljekovita svojstva
 
Medicinska upotreba kakaoa ili cokolade potekla je iz Novog Svijeta, a prenesena je u Europu sredinom 16. stoljeca. Pregled europskih rukopisa od 16. do 20. stoljeca otkrio je vise od stotinu razlicitih medicinskih primjena kakaoa i cokolade. Razlikuju se tri osnovna smjera indikacija:
1.   Terapija pothranjenih bolesnika
2.   Terapija za stimulaciju zivcanog sustava apaticnih, iscrpljenih i slabih bolesnika
3.   Terapija za probavne smetnje – smatralo se da kakao stimulira rad zeluca, bubrega i crijeva
Pozamasan popis tradicionalnih terapijskih primjena cokolade ukjucuje i anemiju, nedostatak apetita, mentalni zamor, slabu produkciju majcinog mlijeka, vrucicu, giht, bubrezne kamence te oslabljen libido. Cokoladna pasta bila je medij koji se u proslosti koristio kao nosac za razlicite vrste lijekova, a bila je idealna za maskiranje gorkih farmakoloski aktivnih tvari.
Sto kaze suvremena znanost?
Moderna znanost dosla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivsi impresivan kemijski sastav cokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih ucinaka na zdravlje i boljitak covjeka. Cokolada, posebice ona tamna, sadrzi antioksidanse i polifenole za koje je utvrdjeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Cokolada moze pomoci i u borbi protiv malignih bolesti, i, sto je posebno interesantno, moze djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa imaju snazno supresivno djelovanje na apetit, djelujuci na centralni zivcani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjecaj sitosti. Tamnija cokolada pri tome je bolja jer sadrzava vecu kolicinu kakaa, a samim time i vise bioaktivnih nutrijenata. Danas postoji i inicijativa medju nekim proizvodjacima cokolade koji prilikom tehnoloskog procesa nastoje sacuvati sto visi udio vrijednih polifenola.
Pohvalna je inicijativa jednog domaceg proizvodjaca konditorskih proizvoda koji je na trziste uveo liniju tamnih cokolada s brizno odabranim dodacima medju kojima je najinteresantniji dodatak chilli papricice. Na ovaj specijalni dodatak koji su koristili indijanci posjetio nas je zivopisan film i knjigu "Cokolada", autorice Joanne Harris, a dosjetljivi strucnjaci iz ove hrvatske tvornice priblizili su nam cari mjesavine dva okusa, koja nece ostaviti ravnodusnim ni "ajhladnije".
Ipak, ne treba odbacivati cinjenicu da je cokolada vrlo kaloricna namirnica s visokim udjelom masti i secera. Upravo zbog toga, tijekom proteklih desetljeca oko cokolade se podizala velika prasina. Cokolada je optuzivana da uzrokuje mladenacke akne, ali danas znamo da je optuzba bila sasvim neutemeljena. Cinjenica da cokolada povisuje razinu kolesterola do danas nije u dokazana. Naprotiv, studije pokazuju da posjeduje zastitni ucinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Takodjer, mnoge se osobe samostalno deklariraju kao ovisnici o cokoladi ili "cokoholicari", iako se ne moze sa sigurnoscu tvrditi da cokolada moze stvoriti ovisnost. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istrazivanja ukazuju na blago opojne ucinke cokolade – smanjenje stresa i osjecaj blage, bezopasne euforije.
 
Teorijski, ovi ucinci mogu se pripisati nekolicini bioaktivnih tvari koje su prisutne u cokoladi u malim kolicinama. Ucinci se mozda mogu zahvaliti stimulansima kofeinu i teobrominu; tiraminu i feniletilaminu koji imaju ucinak slican amfetaminima i anandamidu, molekuli koja oponasa djelovanje kanabinoida. Sve ove tvari prisutne su i u drugim namirnicama, koje ne uzrokuju osjecaj spokoja, uzitka i blage ovisnosti, stoga mozda cijela teorija i nije toliko uvjerljiva.
Ipak, ima nesto u cokoladi sto je cini posebno privlacnom, posebice nama zenama. Prema jednoj hipotezi – to su upravo njena organolepticka svojstva – kremasta tekstura i sladak okus koji iza sebe ostavlja osjecaj zadovoljstva.
Rasprave i istrazivanja se nastavljaju, a u medjuvremenu broj najraznovrsnijih cokoladnih poslastica raste iz dana u dan. Pokusaji pronalazenja zamjene za cokoladu uglavnom nisu urodili plodom i tako "hrana bogova" nastavlja s odusevljavanjem milijuna ljudi.

www.gastro.hr