EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: KADA JE VEŽBANJE KORISNO, A KADA NIJE  (Read 62321 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline medena

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1145
  • Gender: Female
KADA JE VEŽBANJE KORISNO, A KADA NIJE
« on: April 25, 2007, 11:48:49 PM »
Da li bolesti treba da vas zaustave u fitnesu?

Brojne bolesti savremenog čoveka uzrokovane su nedovoljnom telesnom aktivnošću i nezdravom ishranom. Čak i ako se niste bavili sportom dok ste bili zdravi, obavezno počnite da vežbate čim saznate dijagnozu.

Da li ste znali da sportom mogu da se bave i oni čije zdravstveno stanje nije savršeno. Sedeći način život najveći je neprijatelj zdravlja, zato pod hitno treba da nađete sport koji odgovara vašem zdravstvenom stanju. Evo nekoliko uobičajenih tegoba i aktivnosti koje se preporučuju i koje je bolje izbegavati.

GLAVOBOLJA
Glavobolja je opšti naziv za različite poremećaje, koji mogu da budu posledica pravih bolesti, fizičkog ili psihičkog porekla.
Iako uzroci često nisu jasni, sigurno je da je jedan od faktora stres. Sport je najbolji način oslobađanja od stresa i napetosti. Fizička aktivnost povećava potrošnju katekolamina (materije koju organizam proizvodi u stanju stresa), čime se ublažava napetost. Tu je i psihološki efekat: sport deluje opuštajuće i oslobađajuće.

* Preporučljivi sportovi
Trčanje, brzo hodanje, biciklizam, plivanje, tenis, skvoš, karate,
joga, stečing (posebno je koristan jer uključuje različite vežbe za opuštanje mišića ramena i vrata).
Posebno su korisni sportovi koji uključuju kontakt s prirodom.

* Aktivnosti koje treba izbegavati
Sve takmičarske aktivnosti jer pojačavaju izlučivanje katekolamina povećavajući stres, koji može da pospeši glavobolju, ali i bučne sprotove poput aerobika jer povećavaju napetost.

BOLEST VENA
Teškim i otečenim nogama i proširenim venama prija aerobno kretanje koje pospešuje vraćanje krvi s periferije prema srcu, ublažavajući simptome slabe cirkulacije.

* Preporučljivi sportovi
Biciklizam (bez uspona), sobni bicikl, plivanje, skijaško trčanje,
golf.
Zapravo preporučljivi su svi sportovi koji pospešuju cirkulaciju sprečavajući zadržavanje krvi. Važno je odabrati udobne cipele i u slučaju proširenih vena nositi elastične čarape.

* Aktivnosti koje treba izbegavati
Brzo trčanje, intenzivan tenis, skvoš. Ovi sportovi traumatizuju venski sistem.

PROBLEMI S KIČMOM
Mnogi problemi se kriju iza naziva "bol u leđima": lumbago, išijas, problemi s diskovima, bol u vratu... Problemi s kičmom mogu da budu posledica povreda, artroze ili čak nepravilnog držanja (poput skolioze).
Mnoge osobe s bolovima u leđima najradije leže u krevetu i rade samo one vežbe koje im je odredio lekar. Međutim, oni mogu da se bave još nekim sportom.

* Preporučljivi sportovi
Lekari najčešće preporučuju plivanje jer u vodi kičma nije opterećena telesnom težinom, a pokreti koji se izvode pri plivanju jačaju sve mišiće. Preporučuje se i lagano trčanje, pod uslovom da imate dobre patike, kao i biciklizam, ali morate voditi računa o visini sica odnosno da telo bude u ispravnom položaju.
Ukoliko ne osećate jak bol možete da se bavite stečingom izbegavajući pokrete koji su naporni za kičmu.

* Aktivnosti koje treba izbegavati
Ako je bol u aktnoj fazi, treba izbegavati sve aktivnosti koje bi mogle da pogoršaju stanje, npr:
- veslanje - prisiljava kičmu na ritmičko savijanje i stvara trajnu napetost u leđima,
- dizanje tegova - opterećuje diskove,
- tesnis, odbojka, košarka, skijanje - pri ovim sportovima prisutne su neprestane torzije kičme,
- jahanje, džudo, karte - postoji opasnost od trauma pri padu ili udaru o tlo,
- brzo trčanje - ne preporučuje se jer je prevelik napor za kičmu.

GOJAZNOST
Pod gojaznošću smatra se indeks telesne mase viši od 30, koji se izračunava tako što se težina u kilogramima podeli s visinom u metrima na kvadrat.
Gojaznost pospešuje kardiovaskularne bolesti. Osim toga, organizam osobe s prekomernom težinom otporniji je na delovanje insulina, hormona koji nivo šećera u krivi održava normlanom (glikemija), što znači veću skonost dijabetesu.

* Preporučljivi sportovi
Aerobik, strečing, biciklizam, plivanje - sve te telesne aktivnosti, ukoliko se rade najmanje pola sata bez prestanka, dva do tri puta nedeljno, izvrsne su protiv debljanja, jer organizam sagoreva više kalorija nego što ih je primio, a to znači postepeno trošenje masnih zaliha.

* Aktivnosti koje treba izbegavati
Trčanje jer telesna težina opterećuje noge i stoga postoji opasnost od problema s kolenima, gležnjevima i stopalima.

BOLESTI KOLENA
Kada se govori o bolesti kolena obično se misli na meniskus, čašicu zgloba, ligamente i hrskavicu. Ponekad povrede kolena potiču upravo od sporta, ali nisu sve sportske aktivnosti kontraindikovane.

* Preporučljivi sportovi
Plivanje i akvarobik nisu opasni za kičmu i lokomotorni sistem, jer voda podržava telo i ne opterećuje zglobove, a pruža otpor koji traži umereni napor mišića.

* Aktivnosti koje treba izbegavati
Biciklizam i trčanje nisu dobri sportovi u ovom slučaju jer podrazumevaju ponavljanje istih pokreta. Pri trčanju, zglobovi nogu opterećeni su celokupnom telesnom težinom.
Ne treba se baviti ni skijanjem. Pancerice štite list i gležanj, ali gornji deo noge je nezaštićen i on slobodno može da se okreće oko vlastite ose.

ARTROZA KUKA
Artroza je degenerativna hronična bolest zglobnih hrskavica, tkiva koje pokriva kost zgloba i time sprečava trenje krajeva kostiju, omogućujući im da klize jedna po drugoj.
Normalno se hrskavica troši pokretom, ali ima i sposobnost obnavljanja. Ako je prisutna artroza, bolesna hrskavica se ne obnavlja, već nastavlja da se troši sve dok zglob ne izgubi pokretljivost.
Najčešća je artroza kuka (u 30 posto slučajeva). Suprotno uobičajenom mišljenju, osoba koja pati od artroze na sme ceo dan da miruje, već svakodnevno treba da vežba.

* Preporučljivi sportovi
Sobni bicikl je izvrstan u početnoj fazi artroze, jer sprečava ukočenost zglobova. Osim toga, zglobovi ne rade pod opterećenjem, jer se težina tela prenosi na sic i upravljač. Dobar je i nakon hirurškog zahvata i postavljanja veštačkog kuka, kada treba vežbati prema uputstvima fizoterapeuta.
Plivanje je dobro iz istih razloga kao i kod problema s kolenom.
Vežbe za jačanje mišića - snažni mišići bolje podržavaju zglob.

* Aktivnosti koje treba izbegavati
Svi ti sportovi izazivaju snažne udare, koji se prenose, između ostalog, na zglobove karlice, a koje oni moraju da amortizuju.

KARDIOVASKULARNI SISTEM
Sve kardiovaskularne bolesti, od poremećenog rada srca (aritmije) preko slabog srčanog mišića, do visokog pritiska i ishemije, imaju koristi od fizičkih aktivnosti, pod uslovom da je bolest pod kontrolom.
Krvni pritisak treba držati pod kontrolom, a telesnu aktivnost kombinovati s pravilnom ishranom.

* Preporučljivi sportovi
Biciklizam, skijaško trčanje, džoging - sve su to aerobni sportovi kod kojih mišići aktivno rade a krvni sudovi održavaju elastičnost.
Plivanje - pod uslovom da temperatura vode nije niža od 27 stepeni C: na hladnu vodu telo reaguje stezanjem krvnih sudova, što može da pojača srčane probleme.

* Aktivnost koje treba izbegavati
Bodi bilding i dizanje tegova se ne preporučuju jer traže kratak ali snažan napor. Mišići se stežu, ali se ne pokreću slobodno, i tako telo vežba pasivno, bez učinka na kardiovaskularni sistem.
Trčanje, skakanje ili skijanje izazivaju nagle udare opasne za kardiovaskularni sistem. Osim toga, značajno povećavaju pritisak.
Treba izbegavati sportovi na velikim nadmorskim visinama ili pod vodom - termički šokovi, visina ili veliki pritisak predstavljaju napor su za ceo kardiovaskularni sistem.

Lepota&Zdravlje
u svetu postoji JEDNO CARSTVO!

Offline medena

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1145
  • Gender: Female
Odg: KADA JE VEZBANJE KORISNO, A KADA NIJE
« Reply #1 on: April 25, 2007, 11:53:11 PM »
DEGENERACIJA ZGLOBA RAMENA
Artroza zbog cestih povreda

Artroza nije upala nego stanje koje nastaje posle ponovnih padova, preloma i uganuca ramenog zgloba. Od sportova, najcesce tenis i rukomet izazivaju artrozu. To je i profesionalna deformacija ramena kod rudara, putara, kod radnika koji rade s pneumatskim cekicem... Usled toga, tetive misica u ramenom zglobu prezivljavaju stalne mikrotraume, sto za posledicu ima smanjenje pokretljivosti zgloba.
U pocetku, bol se javlja kod nekih ustaljenih pokreta (cesljanje, oblacenje). Kod svakog kretanja tokom kojeg se ruka pokrece odgore prema potiljku i ledjima - javlja se bol. Bol se moze javiti i danju i nocu. Isto tako, cesto se moze dogoditi da posle spavanja ili odmora rame postane nepokretno. No, posle pola casa postepenim pokretanjem zglob postaje opet pokretan.
Dok rame boli, uzimaju se lekovi protiv bolova i upala u tabletama, leci se i lokalno - kremama. Ako to nije dovoljno, daju se injekcije steroida direktno u zglob. Rehabilitacija obuhvata korektivne ili kineziterapeutske vezbe.

dnevnik.co.yu



u svetu postoji JEDNO CARSTVO!

Offline medena

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1145
  • Gender: Female
Odg: KADA JE VEZBANJE KORISNO, A KADA NIJE
« Reply #2 on: April 25, 2007, 11:54:03 PM »
Artroza: vežbati ili ne?

Osećate li povremeno bol u kolenu, nešto više telesnih vežbi sada, moglo bi vas poštedeti jačih bolova kasnije u životu. Ako je hrskavica kolena zgloba istrošena, bolovi u kolenu obično se pojačaju nakon telesnih vežbi. Stručnjaci, međutim, kažu da je to u pravilu kratkotrajna bol, koja se upornim ali umerenim vežbanjem znatno ublažava. Pripazite samo da telesna vežba ne uključuje aktivnosti koje zahtevaju jače udare noge u podlogu. Odlučite se za hodanje ili plivanje - i javite se lekaru osetite li akutnu bol u kolenu.


dnevnik.co.yu
u svetu postoji JEDNO CARSTVO!

Offline medena

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1145
  • Gender: Female
Odg: KADA JE VEZBANJE KORISNO, A KADA NIJE
« Reply #3 on: April 26, 2007, 12:05:24 AM »
Prevencija i lečenje bolesti koja napada zglobove
Izborite se sa artrozom


Artroza je okoštavanje odnosno nagomilavanje kalcijuma na ivičnim delovima kostiju. Vremenom, ove naslage kalcijuma obuhvataju sve veće površine kostiju i svaki pokret postaje veoma bolan.
- Postoji mnogo uzroka koji izazivaju artrozu, prevelika aktivnost, težak fizički rad, pa čak i aktivno bavljenje sportom može da bude jedan od najčešćih uzroka pojave i razvoja artroze - kaže za „Blic“ dr Predrag Mugoša, fizijatar i akupresurolog.

On dodaje da i genetske predispozicije treba shvatiti vrlo ozbiljno. To znači da ukoliko jedan od roditelja ima artritične promene, velika je verovatnoća da će se promene ove vrste pojaviti i kod deteta. Pored ovoga bitno je naglasiti da se vremenom artritične promene pojačavaju.

Simptomi
U zavisnosti da li su artrozom obuhvaćeni pokretni ili manje pokretni koštani elementi (artroza na pršljenovima vrata, grudnim i leđnim, ili najšeće kolena, ramena, kukova, laktova, prstiju šaka ili stopala), i simptomi su različiti.
Kod okoštavajućih promena na vratnom delu zbog pritiska na nervne korenove javlja se bol u rukama, utrnutost i slabost. Ove artritične promene iritiraju i vezivno mišićno tkivo, pa se dolazi do ograničenja pokreta.
U grudnom delu kičme zbog izuzetno smanjene pokretljivosti tegobe su znatno slabije izražene.
Kod leđnog dela kičme promene izazivaju slične tegobe kao i kod vrata kičme samo što se smetnje odnose na probleme u leđima i obe noge.
Okoštavanje u kukovima, zglobnom prostoru i van zglobnom prostoru za posledicu imaju izuzetno bolno kretanje, a na kraju i bol u mirovanju.
Okošatvanje u ramenom delu izaziva problem koji se još zove i bolno rame, a zahteva izuzetno dugo lečenje i rehabilitaciju.
Na zglobovima prstiju šaka ili stopala okoštavanje daje i vidljive promene koje su uzrok ograničene funkcije posebno šaka izrokovane bolom, a kasnije i smanjenom pokretljivošću. U težim slučajevima obolela osoba ne može uopšte da zatvori šaku ili da drži neki predmet u ruci.
Lečenje
U bolnoj fazi bez obzira na deo tela koji je artroza zahvatila neophodno je mirovanje. Primenjuje se i korišćenje lekova za smanjenje bola i zapaljenskih promena koje naravno prepisuje doktor. Dakle ne uzimajte ih na svoju ruku.
Od medikamenata najčešće se koriste nesteroidni antireumatici („brufen“, „diklofen“, „nimulid“, „acetisali“ i dr). Izuzetan uticaj na smanjenje bola ima primena krioterapije - terapija ledom.
Najbolje je da led sami pripremite kod kuće, sipate vodu u plastičnu čašu i u sredinu stavite drveni štapić, ali tako da malo viri iz čaše. Kada se voda sledi, isecite čašu, izvadite led, pa intenzivno trljajte bolno mesto najmanje sedam minuta.
Potom se uvijte u frotir i najtoplije ćebe. Ova terapija se koristi isključivo za zglobove ramena šake lakta i prstije, skočne zglobove kolena i prste stopala. Po smirenju akutnih tegoba, specijalisti fizikalne medicine će ordinirati adekvatnu terapiju iz njihovog domena.
Najčešće promene se javljaju na zglobu kolena koji i trpi najviše opterećenja, pa je zbog toga neohopdno je da radite vežbe u dugom vremenskom periodu. Ovo je važno jer pravilnim vežbama koje određuje fizijatar i fizioterapeut ostvaruje se manji pritisak na zglob kolena čak i do 40 odsto, što je srazmerno smanjenju bola.

Šta možete da uradite?
Smanjite opterećenja obolelih mesta, posebno na kolenima i kukovima. Hodajte što manje, a ako možete plivajte i vozite bicikl. Kada primetite prve simptome omah odite kod lekara kako bi vam stručnjak uradio kompletne preglede. Dalje će u skladu sa rezultatima odrediti mere preventive i adekvatno lečenje. Kada je ishrana u pitanju nijedno istraživanje do sada nije pokazalo da postoje uzročnoposledične veze sa artrozom.

blic.co.yu
u svetu postoji JEDNO CARSTVO!

Offline Igy81

  • Ponosni vlasnik
  • *
  • Posts: 5034
  • Gender: Male
Odg: KADA JE VEZBANJE KORISNO, A KADA NIJE
« Reply #4 on: December 12, 2007, 03:17:23 PM »
Nadam se da ce nekome ovo da koristi  :yes:
"Strpljenje je cesto sve sto treba da znas o pobedi...."

Offline Champion1

  • Lenstina
  • *
  • Posts: 1
Odg: KADA JE VEŽBANJE KORISNO, A KADA NIJE
« Reply #5 on: April 06, 2016, 10:06:47 AM »
Dakle ne uzimajte ih na svoju ruku.
Od medikamenata najčešće se koriste nesteroidni antireumatici („brufen“, „diklofen“, „nimulid“, „acetisali“ i dr). Izuzetan uticaj na smanjenje bola ima primena krioterapije - terapija ledom. ?????


Ali