Autor Tema: Bacanje koplja  (Pročitano 8238 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže tip

  • Lenstina
  • *
  • Poruke: 8
Bacanje koplja
« poslato: Mart 07, 2007, 11:30:11 pre podne »
Bacanje koplja

Bacanje koplja datira iz stare Grčke. Koplje se koristilo u ratu i u lovu, ali i u nekim igrama. Od početka olimpijskih igara bacanje koplja bilo je sastavni dio, kao i sve do danas. Bacanje koplja je vrlo zahtjevno. Suprotno od općeg mišljenja da je to jednostavno bacanje rukom, ova disciplina koristi aktivnost cijelog tijela. Čak i mala odstupanja od pravilne tehnike skratit će dužinu leta koplja, a i loše će utjecati na zglobove,ligamente i tetive.

Da bi razvio maksimalni potencijal bacač mora imati kombinaciju brzine, snage, koordinacije i fleksibilnosti. Da bi hitac bio dobar bacač mora biti opušten.

Sadržaj
1 Tehnika bacanja koplja
2 Zalet
3 Prijelazni koraci i mehanika bacanja
4 Izbačaj
5 Svjetski rekord
6 Poznati bacači koplja
6.1 Žene
6.2 Muškarci
7 10 najboljih rezultata u povijesti - muškarci
 


 Tehnika bacanja koplja
Tehnika bacanja koplja dijeli se na nekoliko faza :

zalet
započinjanje bacanja iz nogu i kukova sa efektivnim prijenosom težišta tijela samo naprijed
torzija s maksimalnim odgađanjem opružanja ruke
blokiranje lijeve strane (kod dešnjaka)
dugotrajno ubrzanje bacačke ruke
→ Pravilnom tehnikom stičemo najvažniju komponentu: maksimalnu brzinu koplja u trenutku izbačaja.


 Zalet
Važna komponenta dobrog bacanja je zalet koji ima 30% do 40% učinka. Bacač koji iz mjesta baci 48 metara sa zaletom bi trebao 63 do 69 metara. Glavni cilj zaleta je postići maksimalnu kontroliranu brzinu trčanja uoči samog bacanja. S povećanjem brzine zaleta, bacaču će sve teže biti pravilno se postaviti tjekom prestizanja sprave i križnih koraka. Zalet mora biti opušten.

Najbolji zalet je s laganim početkom, zatim postupnim ubrzanjem te postizanjem maksimalne brzine tjekom "ukopavanja" stopala i početka izbačaja. Dužina zaleta je od 8 do 15 koraka.

Odabrana dužina zaleta mora omogućiti :

postizanje maks kontrolirane brzine u prijelaznim koracima
ravnomjerno i stalno ubrzanje od početka do kraja
opuštenost tokom cijelog zaleta.

 Prijelazni koraci i mehanika bacanja
Prijelazni koraci počinju kad se sprava povuče natrag i traju do izbačaja. Prestizanje sprave počinje postavljanjem lijeve noge i završava postavljanjem lijeve noge u centralnu poziciju.

Dakle : → lijeva, desna, lijeva, desna-lijeva, gdje je pretposljednji korak kraći.

Većina bacača koristi 5 koraka dok neki 3, a neki i 7. Dok bacačka ruka i rame ostaju pasivni iza težišta (kukova), stražnja noga brzo prebacuje težinu tijela na prednju nogu koja je ukopana. kad se kukom trzne naprijed dolazi do istezanja mišića trupa te se stiče dodatna snaga za izbačaj. Doskok stražnje noge nakon križnog koraka ne smije kočiti prijenos težine i rotaciju kuka. Poželjno je eksplozivno odgurivanje i prijenos težišta sa zadnje na prednju nogu bez kočenja (postiže se mekanim korakom). Taj se korak postiže savijanjem noge u trenutku odraza (kod prijelaza u posljednji korak) te se težište nesmetano kreće prema naprijed. Mekani korak omogućuje i jaču torziju trupa, veće istezanje mišića i trupa i veću snagu za bacanje. Nakon zadnjeg križnog koraka i doskoka na lijevu nogu, desna je noga (kod dešnjaka) ispred težišta uzrokujući nagnutost prema nazad. Ta je nagnutost naročito izražena kada se bacač snažno odrazi lijevom nogom tokom križnog koraka. Uoči doskoka to se koljeno pasivno savija i omogućuje nastavak kretanja kukova dok gornji dio tijela ostaje straga. Na taj način velika muskulatura nogu, kukova i trupa proizvodi početnu snagu za bacanje, nakon čega slijede pokreti manje muskulature gornjeg dijela tijela. Tako se postiže refleks istezanja koji proizvodi veću snagu od obične. U trenutku kada su kukovi naprijed, tijelo je u obliku obrnutog slova C, sa ramenima povučenim natrag.


 Izbačaj
Bacanje mora nastupiti čim prije nakon postavljanja prednje noge na tlo (ukopavanja). Prvo se opružanjem desne noge kukovi guraju naprijed i tako se zdjelica postavlja u smjeru bacanja. Gornji dio tijela ostaje straga, a lijevo rame i ruka pomiću se preko prsa te čvrsto blokiraju lijevu stranu. Ako se dobro tempira, blok lijevom rukom završava prije početka kretnje izbačaja pa će koplje još uvijek biti iza bacača. Tako se postiže istezanje prsne muskulature trupa (naročito velikog leđnog mišića). To istezanje zbog "refleksa istezanja" uzrokuje snažnu kontrakciju tih mišića te se bacačka ruka bičastom kretnjom povlači naprijed. Nakon izbačaja koplja mora se obuzdati kretanje tijela prema naprijed jer u protivnom dolazi do prestupa. To se postiže još jednim korakom naprijed.


 Svjetski rekord
Svjetski rekord u muškoj kategoriji (98.48 metara) drži Jan Železný iz Češke i postignut je 25. svibnja 1996. godine u Njemačkoj. Kod žena rekord drži Kubanka Osleidys Menéndez sa 71.70 metara, a rezultat je postignut 14. kolovoza 2005. godine u Helsinkiju, Finska.


 Poznati bacači koplja

 Žene
Petra Felke, Istočna Njemačka
Ruth Fuchs, Istočna Njemačka
Trine Hattestad, Norveška
Tiina Lillak, Finska
Osleidys Menéndez, Kuba
Tessa Sanderson, Velika Britanija
Fatima Whitbread, Velika Britanija
Dana Zátopková, Čehoslovačka

 Muškarci
Steve Backley, Velika Britanija
Egil Danielsen, Norveška
Breaux Greer, USA
Uwe Hohn, Njemačka Demokratska Republika
Arto Härkönen, Finska
Matti Järvinen, Finska
Tapio Korjus, Finska
Dainis Kūla, Sovjetski savez (Letonija)
Gergely Kulcsár, Mađarska
Eric Lemming, Švedska
Jānis Lūsis, Sovjetski savez (Letonija)
Sergey Makarov, Rusija
Jonni Myyrä, Finska
Miklós Németh, Mađarska
Aki Parviainen, Finska
Tom Petranoff, USA
Tero Pitkämäki, Finska
Tapio Rautavaara, Finska
Seppo Räty, Finska
Andreas Thorkildsen, Norveška
Andrus Värnik, Estonija
Jan Železný, Češka
Vadims Vasiļevskis, Letonija

 10 najboljih rezultata u povijesti - muškarci
(Ažurirano 5. studeni 2006)

Rang Rez. Atletičar Država Datum rođenja Mjesto Datum
1. 98.48 Jan Železný CZE 16. lipanj 1966 Jena 25. svibanj 1996
2. 93.09 Aki Parviainen FIN 26. listopad 1974 Kuortane 26. lipanj 1999
3. 92.61 Sergey Makarov RUS 19. ožujak 1973 Sheffield 30. lipanj 2002
4. 92.60 Raymond Hecht GER 11. studeni 1968 Oslo 21. srpanj 1995
5. 91.69 Konstadinós Gatsioúdis GRE 17. prosinac 1973 Kuortane 24. lipanj 2000
6. 91.59 Andreas Thorkildsen NOR 1. travanj 1982 Oslo 2. lipanj 2006
7. 91.53 Tero Pitkämäki FIN 19. prosinac 1982 Kuortane 26. lipanj 2005
8. 91.46 Steve Backley GBR 12. veljače 1969 Auckland 25. siječanj 1992
9. 90.60 Seppo Räty FIN 27. travanj 1962 Nurmijärvi 20. srpanj 1992
10. 90.44 Boris Henry GER 14. prosinac 1973 Linz 9. srpanj 1997