Evo zanimljivih tekstova
Ne treba previse smanjivati holesterol
Smanjivanje holesterola je jedan od najboljih nacina da se sprece kardiovaskularne bolesti, ali ne treba ga previse smanjivati, jer se moze povecati rizik od dobijanja nekih malignih oboljenja, saopstili su naucnici u studiji objavljenoj u SAD.
Americki naucnici su razmotrili 23 vec objavljene studije tokom kojih je ispitano vise od 40.000 pacijenata koji su uzimali statine - lekove za snizavanje nivoa holesterola u krvi.
"Blagotvorni efekat statina na smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti se uopste ne dovodi u pitanje. Medjutim, snizavanje holesterola uz pomoc statita trebalo bi da bude predmet dodatnih istrazivanja", dodaje se u najnovijoj studiji.
Naucnici su naveli da ce nastaviti ispitivanje kako bi utvrdili da li je malignitet nezeljeni efekat koji izazivaju statini ili posledica niskog holesterola.
Holesterol je inace, normalni sastojak krvne plazme i tkiva. Unosimo ga hranom, preko namirnica zivotinjskog porekla. Prosecno se dnevno unese 500-1.000 mg egzogenog holesterola.
Holesterol moze biti "los" i "dobar". Losim se naziva LDL holesterol jer on prenosi 75 % masti (50 % holesterola) krvi i glavni je nosac holesterola. HDL holesterol je "dobar" jer sadrzi 50 % proteina i samo 20 % holesterola.
LDL odvodi holesterol u krvne sudove, izazivajuci stvaranje ateromatoznog plaka i razvoj srcanih oboljenja. Suprotno tome HDL uklanja holesterol iz krvnih sudova i nosi ga prema jetri gde se on putem zuci izbacuje iz organizma.
Dakle, HDL prenosi "los holesterol iz cirkulacije u jetru, i time cisti krv od loseg holesterola i sprecava pojavu ateroskleroze.
HDL holesterol se moze povecati na nekoliko nacina, pre svega prestankom pusenja, izbegavanjem alkohola i redovnim fizickim aktivnostima.
Zene imaju vise HDL holesterola od muskaraca. Kolicina holesterola u 100 g namirnica
Dzigerica pileca 500 mg
Dzigerica teleca 370 mg
Jaje (tvrdo kuvano) 274 mg
Dzigerica svinjska 260 mg
Morski rakovi 195 mg
Svinjsko meso 121 mg
Hamburger 120 mg
Sir Gauda 114 mg
Slatka pavlaka 111 mg
Krem sir 110 mg
Sir Cheddar 105 mg
Majonez 105 mg
Govedji odrezak 101 mg
Virsle (pilece meso) 100 mg
Slanina 93 mg
Piletina (batak) 91 mg
Piletina (belo meso) 69 mg
Skoljke 67 mg
Kisela pavlaka (20 %) 66 mg
Sardine 61 mg
Piskote 60 mg
Pasteta, svinjska 50 mg
Sladoled 44 mg
Tunjevina 31 mg
Mleko 3.3 % mm 14 mg
Jogurt 13 mg
http://www.kardiologija.net/kardiologija/Zanimljivosti/news/Holesterol.htm
Ishrana koja smanjuje holesterol
Nikako se ne smete lisavati svega! Lecenje se sastoji u usvajanju uravnotezenog nacina ishrane. Evo sta sve mozete da jedete a da ne skodi vasem zdravlju.
Ko je u opasnosti?
Osobe sa jednim ili vise faktora rizika moraju da kontrolisu nivo holesterola: godine (od 45. za muskarce, od 55. za zene), slucajevi kardiovaskularnih oboljenja u porodici, pusenje, hipertenzija, dijabetes ili bisak kilograma.
Manje stresa a vise sporta
Nacin zivota u borbi protiv holesterola nije potpun bez sporta. On je najvazniji za borbu protiv viska kilograma, dijabetesa i za zdravo srce. Podstice porast dobrog holesterola, fizicka aktivnost omogucava ciscenje arterija. Izaberite sportove koji ukljucuju veci broj misica sa, sto je kljucno, ubrzanjem srcanog ritma i protoka krvi: voznja bicikla, hodanje, plivanje… Pored toga, sport je odlican protiv stresa. Stres pogubno deluje na kardiovaskularni sistem: on povecava srcani pritisak, cak i nivo loseg holesterola i umara srce. Konacno, pusenje povezano sa povisenim holesterolom pogubno je za arterije. Prestanak pusenja brzo smanjuje opasnost od infarkta.
Vazan za „dobro funkcionisanje” naseg organizma (proizvodnja odredjenih hormona, zucnih kiselina…), holesterol moze biti i poguban za arterije ako je njegov nivo u krvi povisen. Talozeci se na njihovim zidovima, on smanjuje precnik arterija sa opasnoscu da ih potpuno zatvori. I izazove infarkt ili druge vaskularne probleme.
Zbog toga se namecu odredjene mere zivotne higijene ukoliko se predju dve kljucne cifre: 2-2,5 g/l za ukupni nivo holesterola i, narocito, 1,6 g/l za losi (LDL) holesterol. Nutricionisti objasnjavaju da se uvek pocinje sa promenom rezima ishrane u trajanju od tri do sest meseci. Uglavnom je to dovoljno da se nivo holesterola spusti za 10-15 odsto bez primene lekova.
Nikako se ne preporucuje drakonska dijeta vec je neophodno da osoba „nauci” zdravo da se hrani.
Prioriteti
Najpre iz ishrane treba izbaciti holesterol i „lose” masti (zasicene). NJihov visak doprinosi povecanju nivoa holesterola. Istovremeno, treba povecati unos „dobrih” masti (nezasicenih masnih kiselina) koje ne samo sto ne povecavaju holesterol, vec ga i smanjuju.
Kako izabrati?
Ulja
• Zbog optimalnog unosa “dobrih masti”, trebalo bi koristiti vise vrsti ulja za zacinjavanje salata. Ulje iz repice ili psenicnih klica, kao i sojino i orahovo ulje, obezbedjuju omega 3 masne kiseline, suncokretovo ulje ili ulje od kikirikija - omega 6, a maslinovo - mononezasicene masne kiseline.
• Za pecenje ili kuvanje namirnica koristite suncokretovo ili maslinovo ulje, mesavine ulja siromasnih zasicenim mastima ili pak kukuruzno ulje ili ulje od semenki grozdja za blago dinstanje. Ne zaboravite pritom da su sva ulja masna, pa samim tim i kaloricna. NJihova prekomerna upotreba dovodi do gojenja, faktora rizika za arterije.
Mesa
Kolicina masti u mesu zavisi od zivotinje i odabranog komada.
• Jagnjetina: svi komadi su masni!
• Govedina: ne savetuju se rozbratna i unutrasnja strana buta, snicle su dozvoljene.
• Svinjetina: kotlet nikako, ali file i sunka su nemasni.
• Teletina: svi komadi su prilicno nemasni!
• Konjsko meso: veoma malo masno.
• Zivinsko i meso divljaci: curetina, piletina, zecetina ili meso divljaci su idealna mesa u borbi protiv holesterola… ako se pripremaju bez viska masnoce i jedu bez kozice.
Mlecni proizvodi
• Pavlaka sadrzi veliku kolicinu zasicenih masnoca.
• Meki sirevi su manje masni od tvrdih.
• Sto se tice jogurta, uzmite onaj sa sto manjim procentom masti, kalcijum je uvek prisutan u istoj kolicini.
Riba
Izaberite najpre masne ribe hladnih mora, bogate omega 3 kiselinama (skusa, jegulja, haringa, losos) ili pak polumasne ribe (sardine, saran, incuni).
A u slucaju viska
Rozbratna na puteru, sir, desert od punomasnog mleka… u dane praznika - sve je dozvoljeno! Pod uslovom da se posle vratite svojim navikama. Nema svrhe da se nalivate vodom i duze dzogirate u nadi da cete brzo smanjiti nivo holesterola. Za nekoliko dana holesterol ce se vratiti na svoj uobicajeni nivo.
http://zdravlje.com/lifestyle/ishrana-koja-smanjuje-holesterol.html
Holesterol u krvi
Holesterol je vrsta masnoca koja je prirodno prisutna u ljudskom organizmu. Nuzan je za sintezu hormona iz grupe kortikostereoida, medju kojima su i polni hormoni (estrogeni, progesteron, testosteron). Pored toga neophodan je za proizvodnju zucnih soli, a probava masnoca iz hrane u crijevima nemoguca je bez tih soli.
Uz ostale masnoce holesterol je prirodan sastojak krvi, ali samo u odredjenoj kolicini. Povisen nivo holesterola u krvi opasan je za zdravlje. Uz secernu bolest, povisen krvni pritisak i pusenje, povecana kolicina holesterola u krvi jedan je od cetiri najvaznija uzroka rizika za koronarne bolesti, infarkt srca i mozdani udar.
1. Sta znaci "previsoka kolicina holesterola u krvi"?
Za zdrave osobe u cijoj porodici nije bilo koronarnih bolesti holesterol u krvi ne bi smio biti veci od 5,0 mmol/lit.
Rijec je o kolicini ukupnog holesterola u krvi, ali potrebno je razlikovati "koristan" (HDL) od "stetnog" (LDL) holesterola. Postoji samo jedan oblik molekula holesterola, ali u krvi molekuli holesterola imaju drugaciji put. LDL holesterol je onaj holesterol koji je u LDL cesticama i iz njih se talozi na zidove krvnih sudova izazivajuci arteriosklerozu. On se dakle nakuplja u obliku arterioskleroznih naslaga koje smanjuju obim i prohodnost krvnih sudova. Srecom postoje HDL cestice koje ublazavaju te stetne pojave. One sadrze HDL holesterol. Te cestice sakupljaju visak holesterola sa mijesta gde ga ima previse i odnose ga u jetru. Stoga su HDL cestice vrijedan cistac krvnih zila. Normalna kolicina LDL holesterola je manja od 3 mmola / lit a HDL holesterola mora biti veca od 1 mmola / litru.
2. Kada treba provjeriti nivo holesterola u krvi?
Ako osoba potice iz porodice u kojoj je bilo oboljelih od bolesti kao sto su srcani infarkt, mozdani udar, ako boluju od secerne bolesti, puse ili imaju poviseni krvni pritisak trebalo bi da provjere nivo holesterola u 20. godini zivota.
Ako osoba nema zdravstvenih tegoba koje bi mogle uticati na nivo holesterola u krvi, npr. ozbiljne bolesti jetre, bubrega ili stitne zlezde, muskarcima se preporucuje provijera nivoa holesterola u krvi jednom u tri godine od 45. godine, a zenama jednom u tri godine nakon 55. godine zivota (ili nakon menopauze).
3. Moze li povisena kolicina holesterola u krvi uzrokovati infarkt srca?
Glavni faktori rizika za bolesti srca i krvnih sudova, ukljucujuci infarkt, su povisen nivo holesterola u krvi, pusenje i povisen krvni pritisak. To sve ugrozava zdravlje krvnih sudova. Opasnost od infarkta srca povecava se sa povecanjem broja uzrocnika rizika, ali poviseni nivo holesterola je najvazniji uzrocnik infarkta srca.
4. Da li su muskarci i zene u jednakoj opasnosti?
Zahvaljujuci zastitnom uticaju zenskih polnih hormona, estrogena, zene su u manjoj opasnosti od bolesti krvnih sudova i srca, ali samo do menopauze. Nakon toga prijeti im isti rizik kao i kod muskaraca, a ako imaju i faktore rizika cas i veca.
Muskarci su ugrozeniji od zena jer muski polni hormon testosteron snizava nivo "korisnog" HDL holesterola koji odstranjuju masne naslaga sa zidova krvnih sudova.
5. Da li je debljina znak povisene kolicine holesterola u krvi?
Povisena kolicina holesterola u krvi nije uvijek vezana sa povisenom tijelesnom tezinom. Vecina osoba koje boluju od veoma povisene kolicine holesterola u krvi uslovljeno genetskom - naslednom predispozicijom nejcesce su normalne tijelesne tezine ili su cak mrsave.
Ipak osobe sa povecanom tijelesnom tezinom , posebno osobe koje visak masnog tkiva imaju u podrucju trbuha tzv. sredisnja ili androidna debljina imaju poviseni holesterol u krvi. Masnoce nakupljene na tom dijelu tijela lako se pokrecu i lako odlaze u jetru gde iz njih nastaju lipoproteini koji se pretvaraju u LDL. Zbog toga ova vrsta debljine (obim struka veci od 88 cm, ili 102 cm kod muskaraca), povecava opasnost od arterioskleroze i bolesti koje ona uzrokuje, a od kojih su najvaznije infarkt srca i mozdani udar.
6. Da li je konzumiranje maslinovog ulja dovoljna zastita?
Maslinovo ulje najzdravije od svih ulja i povoljno utice na "stetni" hplesterol u krvi. Ipak ne pruza organizmu zastitu od stetnog uticaja holesterola. Ljekari preporucuju jednu kasiku maslinovog ulja za jednu osobu pri pecenju, a dvije kasike za zacinjavanje salara.
7. Koje namirnice treba izbegavati?
Pretpostavlja se da je kod pola bolesnika s povisenom kolicinom holesterola u krvi uzrok nepravilna ishrana, kod ostalih genetska predispozicija. Najbolji nacin odrzavanja zadovoljavajuceg nivoa holesterola je uravnotezena, raznovrsna ishrana.
Neke namirnice sadrze povecanu kolicinu zasicenih masnoca i holesterola kao jaja - zumance, iznutrice kao dzigerica i mozak. Masnoce zivotinjskog porijekla kao puter, povlaka, suhomesnati proizvodi, tvrdi punomasni sirevi, crveno meso takodje sadrze zasicene masne kiseline koje dovode do porasta LDL holesterola.
Dakle, zdrava ishrana je ona u kojoj su zastupljene sve namernice, ali u kojoj se vodi racuna o kolicinama namirnica. Vazno je jesti dosta voca i povrca a umijesto crvenog mesa ribu.
8. Da li pilule za kontracepciju povecavaju rizik?
Pilule za kontracepciju mogu uticati na porast vec genetski uslovljene povisene kolicine holesterola u krvi, ali nece povisiti normalnu kolicinu holesterola kod zdravih zena.
9. Da li dugotrajno uzimanje statina moze biti opasno?
Statini koce sintezu holesterola u jetri, a onda posredno potsticu uklanjanje holesterola u krvi. Propisuje se za ljecenje povisene kolicine holesterola u krvi ako se dijetalnom ishranom ne postigne zeljena vrijednost. Ljekovi iz grupe statina spadaju medju ljekove sa najmanje nus pojava. Jedino ako bolesnik osijeti jake bolove u misicima treba o tome hitno da obavijesti ljekara.
10. Koliko je povisena kolicina holesterola nasledna?
Osobe ciji su otac, majka, djeda, baka, sestra ili brat doziveli preuranjeni infarkt srca ( za muskarce prije 55 godine, a za zene prije 65. godine zivota) u povecanom su riziku za infarkt srca i mozdani udar. Takvim osobama se preporucuju redovni kontrolni pregledi uz mijerenje krvnog pritiska i odredjivanje holesterola u krvi.
http://www.krasulje.com/content/view/185/58/