EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: GIMNASTIKA  (Read 37694 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Igy81

  • Ponosni vlasnik
  • *
  • Posts: 5034
  • Gender: Male
GIMNASTIKA
« on: January 15, 2007, 07:56:55 PM »
Gimnastika

   
 
Gimnastika, cije ime potice od stare Grcke rijeci za disciplinarne vjezbe, je kombinacija motorickih vjestina i sposobnosti kao sto su: koordinacija, gracioznost, spretnost, snaga, fleksibilnost itd., a to sve zajedno ukomponovano sa akrobatskim vjestinama, koje izvode podjednako i muskarci i zene na mnogo nivoa, od lokalnih klubova, skola, fakulteta, univerziteta kao i na drzavnim i medjunarodnim takmicenjima.

Danas ovaj sport sjedinjuje sedam kategorija a to su: sportska gimnastika, ritmicka gimnastika, skokovi na trampolini, sportski aerobik, sportska akrobatika i tkz. opca gimnastika. Medjunarodno upravljacko tijelo je FIG - (Fédération International de Gymnastique), smjestena u Moutieru - Svicarska.

Termin gimnastika odnosi se i na tjelesne vjezbe koje se koriste u preventivne svrhe za ljecenje oboljelih kojima se pomaze da se olaksa ili ukloni nelagodnost u uspostavljanju normalnih funkcija lokomotorni aparat.

•   
Historija [izmijeni]
Anticka doba [izmijeni]
Prvi gimnasticari su bili akrobate koji su to izvodili u starom Egiptu. U drugom milenijumu p.n.e., muskarci i zene Kriti za vrijeme minjonske kulture su razvili umjetnost skakanja na bikovima. U ovom skakanju trkac bi skakao prema biku koji jurisa, zgrabio bi njegove rogove i kad ga ovaj zbaci u zrak izvodio bi razne akrobacije u zraku prije nego sto padne na bikova leda, a zatim bi sjahao jednim brzim pokretom. U staroj Grckoj, razvila su se tri posebna program gimnastickih vjezbi:
1. Za odrzavanje dobre tjelesne kondicije;
2. Vojnu obuku;
3. Kao dio uvjezbavanja za spotiste.

Gimnastika je uvedena u ranoj Grckoj civilizaciji da olaksa tjelesni razvoj kroz serije vjezbi ukljucujuci: trcanje, skakanje, plivanje, rvanje i dizanje utega. Mjesta gdje se je ova aktivnost upraznjavala nazivala su se Gymnazium, a vecina vjezbaca su doslovice u to vrijeme vjezbali goli bez ikakve odjece na sebi od cega potjece rijec Gymnos go.

Tjelesna sposobnost je bila visoko cjenjena aktivnost u Staroj Grckoj, muskarci i zene su sve vise uzimali ucesca u energicnim gimnastickim vjezbama. Rimljani, poslije osvajanja Grcke, su razvili ove aktivnosti u vise formalan sport, a koristili su gimnasticku dvoranu za pripremu svojih legija za rat. Padom Rimske imperije, nestao je interes za gimnastiku i ona je vise ostala samo kao oblik zabave.

Moderna Gimnastika
Godine, 1774. Prus, Johann Bernhard Basedow je uveo tjelesne vjezbe drugim oblikom nastave u njegovoj skoli u Dessau, Saksonska. Ovim cinom pocela je modernizacija gimnastike a tako i tendencija germanskih zemalja ka stavljanju sporta u prvi plan. Kasnih 1700. godina Friedrich Ludwig Jahn iz Njemacke je razvio vratilo, razboj, gredu i skokove i on vise od bilo koga drugog se smatra ocem moderne gimnastike. Gimnastika je procvjetala u Njemackoj 1800. godine, dok u Svedskoj graciozniju formu ovog sporta koja naglasava ritmicke pokrete razvio je Gutz Muth. Svedski sistem, koji je osmislio gimnasticar Pehr Henrick Ling, on naglasava sa druge strane ritam i koordinaciju kroz vjezbe koje se izvode sa obrucima, cunjevima i malim loptama. Otvaranje Jahnove skole 1881. godine u Berlinu, da bi se promovirala njegova verzija sporta je propraceno osnivanjem mnogih klubova u Evropi. Ovaj sport je uveo u Sjedinjene Americke Drzave dr. Dudley Allen Sargent, koji je bio ucitelj gimnastike na nekoliko SAD univerziteta i to negdje u preiodu pred gradanski rat, on je dobio priznanje zato sto je izumio vise od 30 gimnastickih sprava. Najveci dio razvoja gimnastike SAD je bio usmjeren na aktivnosti emigranata iz Evrope, koji su uveli ovaj sport u njihovim novim gradovima u 1880. godina. Klubovi su osnivani kao Turnverein i Sokol grupe, a u cemu su kompletne porodice uzimale ucsesca. Moderna gimnastika iskljucuje neke tradicionalne programske tacke kao sto su dizanje tegova i rvanje a istice formu prije nego licno rivalstvo.

Prema nekim podacima prvo takmicenje na spravama je odrzano 1877. godine u Cehoslovackoj. Sa stvaranjem Medjunarodne gimnasticke federacije 1888. godine, napravljen je presudan korak u osmisljavnju vjezbi na spravama, kao sporta, odnosno sportske gimnastike. Za 1881. godinu je moguce oznaciti kao ukljucenje ovog sporta u siroki spektar sporta. Medjunarodna gimnasticka federacija oznacava danas jednu od najstarijih svjetskih sportskih federacija u koju je uclanjeno vise od 150 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Muska gimnastika je bila na rasporedu na prvim Olipijskim igrama 1896. u Ateni, a nalazi se u Olimpijskom programu kontinuirano od 1924. godine.

Mnoge zemlje, ne one koje su bile tradicionalna glavna potpora u to vrijeme SSSR, Japan, Istocna i Zapadna Njemacka i druge istocno-evropske nacije pocele su da promoviraju gimnastiku, narocito za zene; medu ovim zemljama su bile Kina i SAD. Na Olimpijskim igrama u Los Andelesu 1984 godine, Mary Lou Reton iz SAD je osvojila pet zlatnih medalja ukljucujuci i zlatnu medalju u generalnom plasmanu. Vitaly Scherbo iz Objedinjenog Tima (ime pod kojim su se takmicili sportisti bivseg SSSR 1992. godine u Barseloni) je osvojio necuvenih sest zlatnih medalja. SAD je osvojio zlatnu medalju po pvi put na Olimpiskim igrama u Atlanti 1996. godine, gdje se isticala hrabra Kerri Strug koja je iako povrijedena donijela zlato u ekipnom takmicenju SAD. Aleksei Nemov iz Rusije je osvojio cetri zlatne medalje na dvije olimpijade, osvajajuci sest medalja na pojedinacnom plasmanu po spravama na takmicenju 1996. godine i jos na Olipijskim igrama u Sidneju 2000. godine. Na Olipijskim igrama u Atini 2004. godine dominirale su gimnasticarke iz Rumunije na celu sa Catalina Ponor koja je i osvojila tri zlatne medelje, epitet najbolje reprezentacije u muskoj gimnastici nakon visegodisnje pauze je zasluzeno ponio Japan a u zenskoj Rumunija. Gimnastika danas dozivljava izuzetnu ekspanziju po cijelom svijetu tako da se ukljucuju i one zemlje koje tradicionalno nisu nikad bile prisutne.
Ocjenjivanje FIG [izmijeni]
Osnovna namjena i cilj Pravilnika za ocjenjivanje je osiguravanje sto objektivnijeg vrednovanja vjezbi u muskoj i zenskoj sportskoj gimnastici na regionalnim, nacionalnim i medjunarodnim natjecanjima.
Osigurati prepoznavanje najboljeg vjezbaca na bilo kom takmicenju. Usmjeriti trenere i vjezbace u kreiranju vjezbi.
Dati i druge informacije cesto potrebne sucima, trenerima i vjezbacima na takmicenju.

Sastav sudackih komisija na spravama

Na svim sluzbenim natjecanjima FIG (Olimpijske igre, Svjetska prvenstva i zavrsnica Svjetskog kupa) sudacka komisija se sastoji od:
Predsjednika sudacke komisije sprave koji odgovra za rad A i B komije i clan je ili zastupnik MTO i ZTO. A komisija, koja se sastoji od dva (2) clana, od kojih bar jednog imenuje FIG MTO i ZTO, u skladu sa najnovijim Tehnickim pravilnikom FIG. B komisija, koja se sastoji od sest (6) sudaca. Dodatnih sudaca i pomocnika: dva linijska suca na parteru mjeritelj vremena izvedbe vjezbe na parteru i/ili vremena zagrijavanja raznih pomagaca za izracun ocjena, administratora, racunalnih operatera itd., ovisno o zahtjevima samog takmicenja.
Velicina i sastav sudackih komisija moraju biti nepromjenjivi tokom cijelog takmicenja (kvalifikacije, ekipno, viseboj ili zavrsnice po spravama).
Modifikacije odredbi su moguce i prihvatljive za sva ostala medjunarodna takmicenja, prvenstva kontinenata te nacionalna i lokalna takmicenja.
U takvim slucajevima, primjenjuje se se pravilo o dozvoljenoj razlici izmedju srednjih oduzimanja. Na takmicenjima sa cetri ili manje B sudaca, razlika dviju srednjih ocjena ne smije biti veca od:
>0.00 – 0.40 (0.10) >0.40 – 0.60 (0.20) >0.60 – 1.00 (0.30) >1.00 – 1.50 (0.40) >1.50 – 2.00 (0.50) >2.00 (0.60)

Zadace sudackih komisija sprava tokom takmicenja


Predsjednik sudacke komisije sprave, izmedju ostalog ima sljedece zadace: a) Koordinira i nadzire rad svih clanova sudacke komisije sprave. b) Posreduje izmedju sudacke komisije sprave i predsjednika sudacke komisije takmicenja. c) Brine se o efikasnosti odvijanja takmicenja na njegovoj spravi (ukljucujuci i vrijeme zagrijavanja) te jos: - Vjezbacu daje znak za pocetak izvodjenja vjezbe, koja mora zapoceti najkasnije 30 sekundi nakon znaka. - Potvrdjuje zavrsetak izvodjenja vjezbe. d) Aktivno i tacno sudi oba aspekta (pocetnu ocjenu i izvedbu) svake vjezbe na takmicenju na spravi za koju je odgovoran i to mora ciniti na isti nacin koji to cine clanovi A i B komisije. e) Nadzire sve ocjene i konacnu ocjenu za svaku izvedenu vjezbu. f) Brine se da vjezbac dobije ispravnu ocjenu, uz odobrenje predsjednika sudacke komisije takmicenja i u skladu s Tehnickim pravilnikom, moze promjeniti krajnje neispravnu ocjenu. Takva radnja moze rezultirati kaznjavanjem jednog ili vise sudaca. g) Posreduje izmedju dva clana A komisije te odredjuje pocetnu ocjenu, ako se oni ne mogu saglasiti. h) Odredjuje dodatna oduzimanja i kazne (izlazak iz prostora partera, disciplinski prekrsaji itd) prema Pravilniku za ocjenjivanje. - Dodatna oduzimanja za lose ponasanje i sl. Od konacne ocjene, prije objave ocjene. - Dodatna oduzimanja na parteru za prekoracenje vremena i izlazak iz prostora partera racuna od konacne ocjene, prije objave ocjene. i) Primjenjuje Sudacki pravilnik u svrhu nadzora postivanja konkretnih pravila, postivanja konzistentnosti sudaca.

2. Clanovi A komisije imaju, izmedju ostalih i sljedece zadace:
a) Sudac A1 (tehnicki asistent) (imenovan od strane FIG) - Pomaze predsjedniku sudacke komisije sprave i istovremeno je koordinator i clan A komisije. - Izvjestava predsjednika sudacke komisije sprave o nedostatku posebnih zahtjeva i o ostalim oduzimanjima od pocetne ocjene. - Podnosi pocetnu ocjenu predsjedniku sudacke komisije sprave ili ga izvjestava da se clanovi A komisije ne mogu saglasiti u odredjivanju pocetne ocjene. - Na kraju takmicenja, podnosi kratki izvjestaj predsjedniku sudacke komisije sprave (problemi sudjenja, prekrsaji ili nejasnoce u vrednovanju vjezbi s navadenim imenima doticnih vjezbaca). - U roku od 2 mjeseca od takmicenja i na jednom od sluzbenih FIG jezika, Predsjedniku TO i predsjedniku sudacke komisije sprave, podnosi pisani izvjestaj o sadrzaju svih vjezbi koje je sudio.

b) Zadace A1 i A2 sudaca su:
a) Ocjenjivanje sadrzaja vjezbe. Ova zadaca ukljucuje sljedece: - Utrvrdjuju posebne zahtjeve i procjenu da li ispunjava uslove za priznavanje. - Utvrdjuju da li su ispunjeni minimalni tezinski zahtjevi. - Odredjuju vrijednost bonus elemenata i veza. - Odredjuju ispravnu pocetnu ocjenu. b) Vrednuje sve elemente u skladu sa odredbama. c) Oba clana A komisije rade nezavisno, ali se smiju medjusobno konsultirati. d) Da bi pravilno izvrsili svoje zadace, moraju tacno zapisivati sadrzaje vjezbi.

3. Clanovi B komisije imaju, izmedju ostalih i sljedece zadace:
a) Svaki clan B komisije nezavisno i bez konsultacije s drugim sucima, ocjenjuje vjezbu i odredjuje broj odbitaka za tehnicke i estetske greske u izvedbi elemenata te greske u skladnosti vjezbe.
b) Svaki clan B komisije mora izracunati i podnjeti svoja oduzimanja unutar 10 sekundi nakon zavrsetka vjezbe. Prikaz svih ocjena B komisija mora biti istovremen i do tog trenutka niti jedan clan B komisije ne smije vidjeti ocjenu drugog clana. c) Clanovi B komisije ocjenjuju sve izvedbene dijelove vjezbe prema vazecim odbredbama. d) Moraju ispunjavati sve obaveze. 4. Linijski suci moraju signalizirati predsjedniku sudacke komisije sprave sve uocene prekrsaje i o istima podnijeti pisani izvjestaj. 5. Mjeritelj vremena na parteru mora vjezbacu, A i B komisiji signalizirati ili dati cujan znak na 60 i 70 sekundi od pocetka vjezbe. U slucaju prekoracenja dozvoljenog vremena, ako nema kompjuterskog mjerenja, duzan je predsjedniku sudacke komisije sprave podnjeti pisani izvjestaj o prekoracenom vremenu vecem od 70 sekundi.

Ocjenjivanje takmicarskih vjezbi

Na svim spravama nalaze se dva neovisna sudacke komisije (A i B komisija).
A komisija
Tezine Posebni zahtjevi Bonus bodovi
B komisija
Izvedba vjezbe (tehnika izvedbe, polozaj tijela i sklad)
A + B = Konacna ocjena
A komisija odrdjuje pocetnu ocjenu vjezbe, a B komisija registrira ivedbene greske obzirom na tehniku izvedbe, polozaj tijela i sklad izvedbe vjezbe.

A komisija

Uzima ukupno 9 najboljih elemenata i pridodaje se saskok Ne vise od 4 elementa iz svake grupe Ocjenjivanje sudije zapocinju od 0.00 bodova

B komisija

Zadatak B komisije je da biljezi samo greske u tehnickoj i estetskoj izvedbi svakog pojedinog elementa Ocjenjivanje pocinje od 10.00 prema dole (odbitci mogu biti u desetinkama boda (npr. 0.70 boda ; 1.00 bod) ili u 5 stotinki boda (npr: 0.35, 0.75 itd) Najmanji i najveci odbitak se odbijaju i uzima se aritmeticka sredina preostale 4 ocjene

Vrijednosti specijalnih zahtjeva grupa elemenata

Ovim dijelom ocjene sudac, pored vjezbacevih osobnih i tehnickih sposobnosti vrednuje raznolikost kretnji u kreiranju vjezbi. Svaka sprava ima pet skupina elemenata oznacenih sa I, II, III, IV i V. U svoju vjezbu, vjezbac mora ugraditi najmanje po jedan elemenat iz svake skupine koju sudacka A komisija nagradjuje sa dodatnih 0.50 bodova. Svaki nedostajuci posebni zahtjev kaznjava se odbitikom od strane A komisije.
1.-4. grupa 0.5 Saskok: ako je A ili B = 0.0 ako je C = 0.3 ako je D, E i F = 0.5

Bonus bodovi

Ovim dijelom ocjene A komisija moze nagraditi vjezbaca sa dodatnim bodovima za izvedbu teskih elemenata i veza izmedju njih. Na taj nacin svrha bonus bodova je da bolje razluci najteze vjezbe koje sadrze D, E i F/G elemente i veze medju njima.
Bonus bodovi mogu biti dodjeljeni samo za tehnicki i polozajno izvedene elemente i veze. Bonus bodovi se dodjeljuju samo za pojedine “teske” elemente i veze medju njima koji su izvedeni bez velikih gresaka.

Ponavljanje elemenata u vjezbi

Elemenat u vjezbi ne smije biti ponovljen, osim ako je vjezba prekinuta uzrocima van kontrole vjezbaca. Ako vjezbac padne sa ili na spravu, ima pravo izbora nastaviti vjezbu elementom nakon pada ili, u svrhu priznavanja tezine, ponoviti elemenat iz kojeg je pao. Ni jedan elemenat sa istim indentifikacijskim brojem ne smije se ponoviti za priznavanje tezinskog zahtjeva ili u cilju sticanja bonus bodova. To se primjenjuje i na elemente u vezama (osim u situacijama na konju s hvataljkama i krugovima) itd.

Odredjivanje tehnickih i estetskih gresaka

Svaki elemenat odredjen je savrsenom izvedbom kretnji ili zadrzanim polozajem. Sva odstupanja od ispravne izvedbe, odredjuje se iznos odbitaka za male, srednje ili velike greske i pad sa sprave. Primjenjuju se sljedeci odbici za svako uoceno estetko ili tehnicko odstupanje od ocekivane isprave izvedbe. Odbitci moraju biti jednaki bez obzira na tezinu elementa:
Mala greska 0.10 Srednja greska 0.30 Velika greska 0.50 Pad sa sprave 0.80
Sportska gimnastika za muskarce i zene [izmijeni]
Sportska gimnastika je po svojim karakteristikama polistrukturalni konvencionalni sport. Takmicarske kompozicije sastavljene su iz niza raznovrsnih vjezbi, specificnih za svaku spravu. Osnova svih takmicenja je gimnasticki viseboj, koji obuhvata takmicenje u vjezbanju na vise sprava.
Po Olimpijskom rasporedu muskarci se takmice u sljedecim disciplinama:
Parter, Konj s hvataljkama, Krugovi, Preskok, Razboj i Vratilo.

Zene nastupaju u sljedecim disciplinama:
Preskok, Dvovisinski razboj, Greda i Parter.
Oprema za muskarce i zene [izmijeni]

Muskarci.
Na konju s hvataljkama, krugovima, razboju i vratilu svaki gimnasticar vjezba u dugackim pantalonama, atletskoj majci, carapama i patikama (ili samo carape)...
U vjezbanju na parteru i preskoku koriste kratki sorc, atletsku majcu, capare, patike (ili nastupaju bosi). Gimnasticka oprema jedne ekipe treba da bude ista. Nosenje majce na takmicenju je obavezno.
Zene.
Gimnasticarke nose vjezbaci triko (obicno) sa dugim rukavima, gimnasticke patike (ali mogu nastupati i bose).

Muske discipline

Parter - Tlo
Dimenzije partera iznose 12 x 12 metara, sa dodatnom zastitom od 1 metar sa svake strane. Za izvodjenje vjezbi na parteru prostor mora imati elasticnu podlogu koja dozvoljava gimnasticarima energicne pokrete tokom odskoka i doskoka sa tla. Pokrovni materijal ne smije izazvati povrede vjezbaca, poput opekotina na kozi. Vjezbe na parteru ukljucuju pokrete koji moraju da demonstriraju: snagu, fleksibilnost, ravnotezu, gracioznost, skokove itd. Svaka vjezba mora se sastojati od pokreta kombinovanih kao sto su salta oko uzduzne i poprecne ose.

Tokom izvedbe vjezbe gimnasticar treba da iskoristi cijeli parter a vjezbe moraju biti naglasene izrazima i izvrsenim radnjama tokom vjezbi. Maksimalno trajanje vjezbe iznosi 90 sekundi. Tjelesne izvedbe i tehnicka izvrsenja moraju biti ujedinjene sa mastom i izrazom u jedinstvenoj i ekskluzivnoj stvarnosti. To su karakteristike koje moraju donjeti izrazajnost gimnasticareve sposobnosti do perfekcije, kao i sustinu ili moraju biti zapanjujuce kompleksnosti.

Konj s hvataljkama
Visina iznosi 105 centimetara od vrha strunjace ili od tla 115 centimetara. Duzina na vrhu je 160 centimetara, dok razmak izmedju hvataljki se krece u zavisnosti od vjezbaca je 40 do 45 centimetara. Vjezbe na konju s hvataljkama moraju se izvoditi dinamicno, kontinuirano s jednim lancem cirkularnih i klatnih pokreta, sunoznih kruznih pokreta (kola), makazasti pokreta (strizevi), a uz koristenje svih ostalih dijelova konja. Kapacitet pokreta koje jedno tijelo moze da izvede sa ekstremnom preciznoscu sastavljena od cirkularnih elemenata a ukomponavanih u jednu cjelinu sa svim ostalim elementima, te cine jednu elegantnu kompoziciju. Elementi snage i izdrzaja na ovoj spravi nisu dozvoljeni.

Krugovi - Karike
Visina krugova od vrha strunjace iznosi najmanje 260 centimetara. Vjezbe na krugovima se moraju sastojati od razlicitih pokreta demonstrirajuci snagu, izdrzaje i zamahe. Ovi se elementi izvode u visu, do ili kroz upor ili do ili kroz stoj na rukama, a treba da se izvedu pruzenim rukama. Gimnasticar mora izvesti seriju okreta i izdrzaja sa prednjim i zadnjim elementima a kraj vjezbe ili saskok se mora izvesti akrobatskom saskokom. Znati kako da se naprave kombinacije vjezbi statike i dinamike a da se pojavljuju, jednostavno i tecno; narocito izrazavanje stvarne i umjetnicke motorne aktivnosti.

Preskok
Visina preskoka iznosi 135 centimetara. Duzina preskoka iznosi 120 centimetara a sirina je 95 centimetara. Svaki preskok zapocinje zaletom sa staze koja maksimalno moze biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunoznim odrazom (sa ili bez rondata), s odskocne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Preskok se mora demonstrirati cist i snazan pokret kombinovan sa visinom i duzinom sa jednom ili vise rotacija, te zavrsiti sa kontrolisanim doskokom. Izvedbe su nagradjene za kontrolu na tijelom u fazi leta i doskocnim polozajem (pozicijom doskoka). Brzina i snaga su ujedinjene sa akrobatikom, naglasenom i okarakteriziranom vezom izmedu fizicke izvedbe i sposobnosti za koordinaciju pokreta. U zavrsnici po spravama, nakon prvog preskoka, vjezbac se bez zadrzavanja vraca na polazni polazaj i na znak predsjednika sudackog odbora sprave, izvodi drugi preskok iz druge skupine preskoka. Od 2001. godine uvedena je izmjena u izgledu sprave. Nakon vise od 100 godina stari preskok zamjenjen je novim preskokom tzv. stolom.

Razboj - Ruce
Visina sprave od vrha strunjace iznosi 180 centimetara. Razmak izmedju pritki se krece od 42 do 52 centimetra zavisno od vjezbaca. Kao i krugovi paralelne sipke razboja zahtjevaju od vjezbaca da kombinuju okrete i momente naglasene snagom, visove, elemente izdrzljivosti, upore. Gimnasticar mora izvoditi vjezbu cijelom duzinom razboja ispod i iznad pritki. Vjezbama moraju dominirati okreti oko uzduzne i poprecne ose. Kontrola tijela i vladanje izvedbi pokreta ujedinjuju sve to u njezne i prirodne pokrete, tako sto sve navedene elemente ujedinjuju u skladnu cijelinu koja se mora zavrsiti saskokom sa sprave i kontrolisanim doskokom.

Vratilo - Preca
Visina vratila od vrha strunjace iznosi 260 centimetara a duzina pritka vratila je 240 centimetara. Gimnasticar mora izvoditi kontinuirane pokrete i ne smije dodirivati sipku od vratila svojim tijelom. Gimnasticar je zaduzen da demonstrira promjenu hvatova, rotirajuce pokrete naprijed i nazad plus pustanje sprave i ponovno hvatanje za pritku vratila. Odpustanje sprave je izuzetno vazan dio vjezbe na vratilu jer je posebno cini spektakularnom radi akrobatskih elemenata. Duzina leta i spektakularna izvedba zadivljuje svakog, s tim sto dokazuje ili potvrdjuje da covjek moze preci svoje granice unapredjujuci ih svakom izvedbom sve vise i vise.

Zenske discipline

Preskok
Visina preskoka iznosi za zene iznosi 125 centimetara. Duzina preskoka iznosi 120 centimetara a sirina je 95 centimetara. Svaki preskok zapocinje zaletom sa staze koja maksimalno moze biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunoznim odrazom (sa ili bez rondata), s odskocne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Umjesto tradicionalnog konja za preskok, nova sprava za preskok je koristena prvi put na Svjetskom sampionatu u Ghent-u (Belgija). Ova sprava za preskok je visoka 125 centimetara, siroka je 95 centimetara i duga 120 centimetara. Ne samo da moze pruziti bolju sigurnost, vec omogucava gimnasticarima/kama da se sto bolje odgurnu i na sto bolji nacin izvode tehnicko teske i komplikovane elemenate koji imaju izuzetno slozene vrste rotacija.

Dvovisinski razboj - Dvovisinske ruce
Dvovisinski razboj je jedna od najspektakularnija sprava u zenskoj sportskoj gimnastici. Ova sprava zahtjeva snagu, koordinaciju, hrabrost sa bezbrojnim izmjenama hvatova i rotacija. Optimalna vjezba je okarakterisana sa orginalnim kombinacijama razlicitih elemenata kao npr. elementi koji imaju fazu pustanja i hvatanja sprave, pokreti iznad, izmedju i ispod pritki. Kao sto sam naziv kaze visina obje pritke je razlicita: niza pritka je 165 centimetara a visa je 245 centimetara, razmak izmedju pritki moze da iznosi do 180 centimetara. Vjezba takmicarke zavrsa sigurnim doskokom sa sprave. Elementi su imenovani po znanim takmicarima koji su prvi izveli pojedine elemenate npr.: Delcev, Ginger, Tkacev, Komaneci, Erceg (HRVATSKA), Kolman (SLOVENIJA), Pegan (SLOVENIJA) itd.

Greda
Visina grede od vrha strunjace iznosi 125 centimetara. Greda je duga 5 metara i siroka samo 10 centimetara, greda je oblozena mekanim materijalom. Vjezba na gredi mora sadrzavati umjetnicke kombinacije, raznolike akrobatske elemente, gimnasticke skokove, okrete, korake, elemente ravnoteze tokom stajanja, sjedeceg i lezeceg polozaja. Gimnasticarka mora koristiti citavu duzine grede demonstrirajuci elegantnost, gracioznost, fleksibilnost, ritam, tempo, sampopouzdanje, kontrolu i dr. Izvedba serijskih akrobatskih elemenata mogu biti veoma spektakularni. Maksimalno vrijeme za izvedbu vjezbe iznosi 90 sekundi. Glavna karakteristika vjezbi na gredi je odlicno razvijeni osjecaj za ravnotezu i velika moc koncentracije prilikom izvedbe akrobatskih elemenata na izuzetno uskoj povrsini oslonca. Vjezba mora posjedovati akrobatsku seriju, ritmicku seriju, akrobatsko-ritmicku seriju, skokove sa velikom amplitudom pokreta, okrete za 360 stepeni i vise ali i na jednoj nozi kao i elemente grede.

Parter - Tlo
Vjezbe na parteru se izvode uz muzicku pratnju (samo za zene), kombinovane sa plesnim pokretima i sekvencama koje sadrze razlicite okrete i akrobatske elemente. Individualnost, orginalnost, zrelost, vladanje i umjetnicki dojam su kljucni ili sastavni dijelovi za dobar rezultat. Vjezba mora trajati izmedju 70 i 90 sekundi.
« Last Edit: January 16, 2007, 01:03:14 PM by Tanja »
"Strpljenje je cesto sve sto treba da znas o pobedi...."

Offline Marry

  • Lenstina
  • *
  • Posts: 1
  • Gender: Female
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #1 on: October 25, 2008, 11:53:31 AM »
Ja sam trenjirala 4 god gimnastiku,steta sto je vise to umrlo u gradu jako dobar sport.

Offline CRonaldo

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1642
  • Gender: Male
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #2 on: October 25, 2008, 01:43:43 PM »
I ja sam trenirao 3 godine, slazem se da je jako dobar sport kontam i svoje dete cu upisati na gimnastiku pre svih sportova :) Mislim da je jako dobra za telesni razvoj i razvoj motorike, i da posle nje mozete bilo koji sport da trenirate bice vam lakse puno...

Marry Iz kojeg si grada?
"No man has a right to be an amateur in the matter of physical training....what a shame it is for a man to grow old without ever seeing the beauty and strength of which his body is capable." Socrates 470-399 B.C.

Offline Joanna

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 84
  • Gender: Female
  • http://www.myspace.com/polupanderkaaa
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #3 on: October 25, 2008, 09:03:46 PM »
da odgovorila ti je  :lol: :evillaugh:   Ja sam cula da bi meni sad mnogo teze to islo, da je najbolje poceti gimnastiku kad si mnogo mladji... Jel to istina? Ili ja mogu i sad poceti?  :crazy:
Beskorisno je u starosti produžavati život. Treba produžavati mladost.

Offline Kosuta

  • Pocasni Clan
  • *
  • Posts: 2705
  • Gender: Male
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #4 on: October 26, 2008, 12:43:01 AM »
Nemojte kvariti svaku temu sa spamom (ne mislim na vas dvoje specificno, vec generalno na sve koji trenutno spamuju svaku mogucu temu)


ps. necu prebacivati postove u blablaonicu jer ih ima previse, vec su samo obrisati spam.

Offline angel of death

  • Lenstina
  • *
  • Posts: 1
  • Gender: Female
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #5 on: January 29, 2009, 01:17:14 PM »
Ja treniram gimnastiku već nepune 3 godine,i s obzirom da sam preeekasno(s 14.g.) počela ide mi dobro.No naravno da mi je cilj da budem još bolja. :clap:

Offline CRonaldo

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1642
  • Gender: Male
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #6 on: February 13, 2009, 09:13:50 PM »
E ovako posto ovih dana(od novembra  :lol:) treniram gimnastiku za skolu i jaaako sam se napalio na nju opet, malo sam geldao filmove na youtubu i odlucio da podelim i s vama:

Vezbe na vratilu:
http://www.youtube.com/watch?v=KFGPlszFA2Q

Vezbe na razboju:
http://www.youtube.com/watch?v=9uieGqu2TYA

Vezbe na karikama:
http://www.youtube.com/watch?v=udzs9ufVSSo

Vezbe na konju s hvataljkama:
http://www.youtube.com/watch?v=zTrI4pPFIlw
"No man has a right to be an amateur in the matter of physical training....what a shame it is for a man to grow old without ever seeing the beauty and strength of which his body is capable." Socrates 470-399 B.C.

Offline Milan.vitalikum

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 59
  • Gender: Male
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #7 on: June 04, 2010, 09:39:03 AM »
Pozdrav svima! Bavim se gimnastikom i imao sam prilike da radim individualne treninge sa raznim sportistima, medju kojima su naravno bili i oni koji vezbaju iskljucivo u teretani. Mnogi od njih su dosli  iz ciste radoznalosti da probaju osnovne stvari i tek su onda uvideli koliko su u stvari "slabi" i koliko im nije taj misic ili grupa misica koju opterecuju izdrzljiv,elastican,generalno ....sposoban za tu vrstu zadatka. Mnogi vazbaci danas zanemaruju vezbe istezanja a ne znaju da bi im se snaga misica i njegova funkcija poboljsala za 30% - 40% samo kad bi postigli maksimalnu istegnutost misica bez nekog velikog "pumpanja" i nabijanja misicnih vlakana.Zelim reci ....Smatram da je gimnastika i inkorporiranje vezbi iz iste odlicna opcija za sve ljude koji zele da postignu bolje fizicke performanse uz to i bolju koordinaciju i uopste kvalitet misica i treninga bez obzira na sport kojim se bave!

Offline Milan.vitalikum

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 59
  • Gender: Male
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #8 on: June 04, 2010, 12:05:11 PM »
Gde si vezbao matori?

Offline CRonaldo

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 1642
  • Gender: Male
Odg: GIMNASTIKA
« Reply #9 on: June 04, 2010, 12:50:44 PM »
Novi Sad u Sokolskom drustvu, ti?
"No man has a right to be an amateur in the matter of physical training....what a shame it is for a man to grow old without ever seeing the beauty and strength of which his body is capable." Socrates 470-399 B.C.