Da li bolesti treba da vas zaustave u fitnesu?
Brojne bolesti savremenog čoveka uzrokovane su nedovoljnom telesnom aktivnošću i nezdravom ishranom. Čak i ako se niste bavili sportom dok ste bili zdravi, obavezno počnite da vežbate čim saznate dijagnozu.
Da li ste znali da sportom mogu da se bave i oni čije zdravstveno stanje nije savršeno. Sedeći način život najveći je neprijatelj zdravlja, zato pod hitno treba da nađete sport koji odgovara vašem zdravstvenom stanju. Evo nekoliko uobičajenih tegoba i aktivnosti koje se preporučuju i koje je bolje izbegavati.
GLAVOBOLJA
Glavobolja je opšti naziv za različite poremećaje, koji mogu da budu posledica pravih bolesti, fizičkog ili psihičkog porekla.
Iako uzroci često nisu jasni, sigurno je da je jedan od faktora stres. Sport je najbolji način oslobađanja od stresa i napetosti. Fizička aktivnost povećava potrošnju katekolamina (materije koju organizam proizvodi u stanju stresa), čime se ublažava napetost. Tu je i psihološki efekat: sport deluje opuštajuće i oslobađajuće.
* Preporučljivi sportovi
Trčanje, brzo hodanje, biciklizam, plivanje, tenis, skvoš, karate,
joga, stečing (posebno je koristan jer uključuje različite vežbe za opuštanje mišića ramena i vrata).
Posebno su korisni sportovi koji uključuju kontakt s prirodom.
* Aktivnosti koje treba izbegavati
Sve takmičarske aktivnosti jer pojačavaju izlučivanje katekolamina povećavajući stres, koji može da pospeši glavobolju, ali i bučne sprotove poput aerobika jer povećavaju napetost.
BOLEST VENA
Teškim i otečenim nogama i proširenim venama prija aerobno kretanje koje pospešuje vraćanje krvi s periferije prema srcu, ublažavajući simptome slabe cirkulacije.
* Preporučljivi sportovi
Biciklizam (bez uspona), sobni bicikl, plivanje, skijaško trčanje,
golf.
Zapravo preporučljivi su svi sportovi koji pospešuju cirkulaciju sprečavajući zadržavanje krvi. Važno je odabrati udobne cipele i u slučaju proširenih vena nositi elastične čarape.
* Aktivnosti koje treba izbegavati
Brzo trčanje, intenzivan tenis, skvoš. Ovi sportovi traumatizuju venski sistem.
PROBLEMI S KIČMOM
Mnogi problemi se kriju iza naziva "bol u leđima": lumbago, išijas, problemi s diskovima, bol u vratu... Problemi s kičmom mogu da budu posledica povreda, artroze ili čak nepravilnog držanja (poput skolioze).
Mnoge osobe s bolovima u leđima najradije leže u krevetu i rade samo one vežbe koje im je odredio lekar. Međutim, oni mogu da se bave još nekim sportom.
* Preporučljivi sportovi
Lekari najčešće preporučuju plivanje jer u vodi kičma nije opterećena telesnom težinom, a pokreti koji se izvode pri plivanju jačaju sve mišiće. Preporučuje se i lagano trčanje, pod uslovom da imate dobre patike, kao i biciklizam, ali morate voditi računa o visini sica odnosno da telo bude u ispravnom položaju.
Ukoliko ne osećate jak bol možete da se bavite stečingom izbegavajući pokrete koji su naporni za kičmu.
* Aktivnosti koje treba izbegavati
Ako je bol u aktnoj fazi, treba izbegavati sve aktivnosti koje bi mogle da pogoršaju stanje, npr:
- veslanje - prisiljava kičmu na ritmičko savijanje i stvara trajnu napetost u leđima,
- dizanje tegova - opterećuje diskove,
- tesnis, odbojka, košarka, skijanje - pri ovim sportovima prisutne su neprestane torzije kičme,
- jahanje, džudo, karte - postoji opasnost od trauma pri padu ili udaru o tlo,
- brzo trčanje - ne preporučuje se jer je prevelik napor za kičmu.
GOJAZNOST
Pod gojaznošću smatra se indeks telesne mase viši od 30, koji se izračunava tako što se težina u kilogramima podeli s visinom u metrima na kvadrat.
Gojaznost pospešuje kardiovaskularne bolesti. Osim toga, organizam osobe s prekomernom težinom otporniji je na delovanje insulina, hormona koji nivo šećera u krivi održava normlanom (glikemija), što znači veću skonost dijabetesu.
* Preporučljivi sportovi
Aerobik, strečing, biciklizam, plivanje - sve te telesne aktivnosti, ukoliko se rade najmanje pola sata bez prestanka, dva do tri puta nedeljno, izvrsne su protiv debljanja, jer organizam sagoreva više kalorija nego što ih je primio, a to znači postepeno trošenje masnih zaliha.
* Aktivnosti koje treba izbegavati
Trčanje jer telesna težina opterećuje noge i stoga postoji opasnost od problema s kolenima, gležnjevima i stopalima.
BOLESTI KOLENA
Kada se govori o bolesti kolena obično se misli na meniskus, čašicu zgloba, ligamente i hrskavicu. Ponekad povrede kolena potiču upravo od sporta, ali nisu sve sportske aktivnosti kontraindikovane.
* Preporučljivi sportovi
Plivanje i akvarobik nisu opasni za kičmu i lokomotorni sistem, jer voda podržava telo i ne opterećuje zglobove, a pruža otpor koji traži umereni napor mišića.
* Aktivnosti koje treba izbegavati
Biciklizam i trčanje nisu dobri sportovi u ovom slučaju jer podrazumevaju ponavljanje istih pokreta. Pri trčanju, zglobovi nogu opterećeni su celokupnom telesnom težinom.
Ne treba se baviti ni skijanjem. Pancerice štite list i gležanj, ali gornji deo noge je nezaštićen i on slobodno može da se okreće oko vlastite ose.
ARTROZA KUKA
Artroza je degenerativna hronična bolest zglobnih hrskavica, tkiva koje pokriva kost zgloba i time sprečava trenje krajeva kostiju, omogućujući im da klize jedna po drugoj.
Normalno se hrskavica troši pokretom, ali ima i sposobnost obnavljanja. Ako je prisutna artroza, bolesna hrskavica se ne obnavlja, već nastavlja da se troši sve dok zglob ne izgubi pokretljivost.
Najčešća je artroza kuka (u 30 posto slučajeva). Suprotno uobičajenom mišljenju, osoba koja pati od artroze na sme ceo dan da miruje, već svakodnevno treba da vežba.
* Preporučljivi sportovi
Sobni bicikl je izvrstan u početnoj fazi artroze, jer sprečava ukočenost zglobova. Osim toga, zglobovi ne rade pod opterećenjem, jer se težina tela prenosi na sic i upravljač. Dobar je i nakon hirurškog zahvata i postavljanja veštačkog kuka, kada treba vežbati prema uputstvima fizoterapeuta.
Plivanje je dobro iz istih razloga kao i kod problema s kolenom.
Vežbe za jačanje mišića - snažni mišići bolje podržavaju zglob.
* Aktivnosti koje treba izbegavati
Svi ti sportovi izazivaju snažne udare, koji se prenose, između ostalog, na zglobove karlice, a koje oni moraju da amortizuju.
KARDIOVASKULARNI SISTEM
Sve kardiovaskularne bolesti, od poremećenog rada srca (aritmije) preko slabog srčanog mišića, do visokog pritiska i ishemije, imaju koristi od fizičkih aktivnosti, pod uslovom da je bolest pod kontrolom.
Krvni pritisak treba držati pod kontrolom, a telesnu aktivnost kombinovati s pravilnom ishranom.
* Preporučljivi sportovi
Biciklizam, skijaško trčanje, džoging - sve su to aerobni sportovi kod kojih mišići aktivno rade a krvni sudovi održavaju elastičnost.
Plivanje - pod uslovom da temperatura vode nije niža od 27 stepeni C: na hladnu vodu telo reaguje stezanjem krvnih sudova, što može da pojača srčane probleme.
* Aktivnost koje treba izbegavati
Bodi bilding i dizanje tegova se ne preporučuju jer traže kratak ali snažan napor. Mišići se stežu, ali se ne pokreću slobodno, i tako telo vežba pasivno, bez učinka na kardiovaskularni sistem.
Trčanje, skakanje ili skijanje izazivaju nagle udare opasne za kardiovaskularni sistem. Osim toga, značajno povećavaju pritisak.
Treba izbegavati sportovi na velikim nadmorskim visinama ili pod vodom - termički šokovi, visina ili veliki pritisak predstavljaju napor su za ceo kardiovaskularni sistem.
Lepota&Zdravlje