EXYU FITNESS FORUM

Author Topic: Insulin i GI  (Read 49419 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Offline Pedja Petrovic

  • ExYu Sampion
  • *
  • Posts: 3967
  • Gender: Male
  • www.ogistra-nutrition-shop.com
    • www.ogistra-nutrition-shop.com
Odg: Insulin i GI
« Reply #30 on: February 22, 2007, 06:55:35 AM »
neznam zasto tolika opterecenost sa GI prilikom ishrane??.

mislim..ja se bavim sa ovim.pa hajde da kazem polu profesionalno..ili malo ozbiljnije..ne vidim ni jedan jedini razlog da neko ko se rekreativno bavi sa ovim opterecuje tj  GI kod hrane!!!!

sve je prosto ovde na forumu objasnjeno milion puta..

nema potrebe neposredno pred trening unositi bilo kakve UH ako je cilj skidanje masnog tkiva..

pametnije je osluskivati  organizam kada je dosta i stati..

sta to znaci..pa jednostavno...prilikom bilo koje vrste treninga dolazi do angazovanja pod 1..glikogesnkih rezervi.

kada se one isprazne..na red dolaze deponovane masnoce...

to je vec objasnjeno..da tu treba biti oprezan jer postoji samo odredjeni vremenski interval u kojem su trosi energija iz masnoca,posle toga postoji tanka linija da telo ode u katabolizam...

to niko ne moze niko tacno da kaze..osim da ga prati svaki dan na treniznima..

ili da pojedinac osluskuje svoje telo.

u koliko je cilj misicna masa..opet nema potrebe sa UH koji iritriaju pankreas na lucenje insulina pred treninga.

postoji varijatna koja ce sada da izadje...KAO TOPS SECRET..ALI MORAM JOS DA CUTIM O TOME..hehehehhehehe

gde je dokazano da moze da se manipilise sa insulinom u toku treninga....ali da ne idem previse u to..

dakle.pred trening nikako..a posto ovo jos nije obelodanjeno...znaci..stara varijanta....

posle treninga...PWM..bilo da radis kardio posle tegova ili ne...
« Last Edit: February 22, 2007, 04:54:59 PM by Lazic »

Offline Dusko Madzarovic

  • ExYu Sampion
  • *
  • Posts: 137
  • Gender: Male
Odg: Insulin i GI
« Reply #31 on: February 22, 2007, 04:49:15 PM »
PEDJO :

neznam zasto tolika opterecenost sa GI prilikom ishrane??.

mislim..ja se bavim sa ovim.pa hajde da kazem polu profesionalno..ili malo ozbiljnije..ne vidim ni jedan jedini razlog da neko ko se rekreatvino bavi sa ovim opterecuje sa GI kod hrane!!!!

DULE :

PODPISUJEM OVAJ TEKST GORE OD PEDJE, LJUDI STA JE VAMA, UHVATITE SE HRANE I TEGOVA I POCNITE DA RADITE BODY-BUILDING. BEZ ZAMJERE.
« Last Edit: February 22, 2007, 04:51:38 PM by Lazic »

Offline ANILI

  • Rekreativac
  • *
  • Posts: 17
Odg: Insulin i GI
« Reply #32 on: February 22, 2007, 06:13:13 PM »
Nije opterecenost vec zabluda.....mozes da treniras godinama a hranis se nepravilno....mislim raspored obroka....iako je cista hrana treba znati kad sta da jedes....pa na moju srecu neko kad tad ponudi zadovoljavajuci odgovor....hvala momci  :bow:

Offline Bildek-21

  • Pocasni clan
  • *
  • Posts: 776
  • Gender: Male
Odg: Insulin i GI
« Reply #33 on: March 11, 2007, 01:54:25 PM »

 Glikemijski indeks oznacava kolicinu secera u krvi koja se stvori pri probavi odredjene namirnice, a samim tim oznacava i kolicinu debljajuceg hormona inzulina koji se kao posljedica toga izluci u krv.

Ovisno o glikemijskom indeksu, sve ugljikohidrate dijelimo na “dobre” i “lose”.

“Losi” ugljikohidrati su oni koji imaju glikemijski indeks veci od 50. To su oni ugljikohidrati koji naglo i mnogo povisavaju razinu secera u krvi (glikemiju) i zato naglo dovode do izlucivanja velike kolicine hormona inzulina iz gusterace (pankreasa) u krv.

“Dobri” ugljikohidrati imaju glikemijski indeks manji od 50. Oni manje i sporije povisavaju razinu secera u krvi, pa se stoga i debljajuci hormon inzulin izlucuje u krv u vrlo maloj kolicini, sto ne dovodi do debljanja.




“LOSI” ugljikohidrati             Gi                                 “DOBRI” ugljikohidrati                            Gi   
   
   1. Bijelo brasno               125                                 1. Cjelovite zitarice                            50
                                                               
  2. Maltoza (pivo)              110                                 2. Cjelovita riza                                 50   

  3. Bijeli kristalni secer        100                                 3. Grasak                                         50

  4. Kukuruz                       95                                   4. Zobene pahuljice                           40

  5. Krumpir                        95                                  5. Cjelovita tjestenina                         40

  6. Med                            90                                  6. Razeni kruh                                    40               

  7. Bijela riza                     85                                  7. Mlijecni proizvodi                             35

  8. Mrkva                         85                                   8. Vocni sladoled umjetno sladjen           35

  9. Suho voce                   70                                  9. Svjeze voce (osim banana)               30

10. Banane                        70                                  10. Crna cokolada (>70% kakao)           25

11. Bijela tjestenina            60                                   11. Fruktoza (vocni secer)                   20

(kuhana al’ dente)                                                    12. Soja                                           20

                                                                            13. Zeleno povrce, sampinjoni, rajcica   <15

                                                                            15. Limun i greipfrut                            10
« Last Edit: March 11, 2007, 06:41:46 PM by Bildek-21 »


Offline Bildek-21

  • Pocasni clan
  • *
  • Posts: 776
  • Gender: Male


Offline Bildek-21

  • Pocasni clan
  • *
  • Posts: 776
  • Gender: Male
Odg: Insulin i GI
« Reply #35 on: July 18, 2008, 05:49:15 PM »

Glikemicni indeks - mjerilo kvalitete ugljikohidrata!

Glikemicni indeks kao mjerilo vrijednosti ugljikohidrata (prema utjecaju na razinu glukoze u krvi), uveden je 1980. godine zahvaljujuci radovima Jenkinsa i suradnika. Ipak najveca zasluga za njegovu prakticnu primjenu kod sportasa pripada dr. Diani Thomas i suradnicima. Dugo vremena nije bio shvacen niti koristen, all sada se bez njega ne bi mogla ni zamisliti konaana ocjena kvalitetejednog obroka za vrhunske sportase. Mnogi smatraju da je otkrice uloge glikemianog indeksa revolucionarna novina u vrednovanju obroka vrhunskih sportasa. Kao standard se koristi glukoza (GI 100) ill bijeli kruh.
Prvi indeks se koristi u Europi a drugi u SAD zbog aega pocesto u literaturi nastaje zbrka. Mi se ovdje slutimo europskim tipom indeksa, dakle u odnosu na glukozu. Premda svaka namirnica ima svoj GI, znanstvenici su ih grubo svrstali u skupine s visokim GI (kruh, krumpir, 2itarice za dorucak, rita, energetske tekucine s glukozom) s umjerenim GI (energetske tekucine sa saharozom, kola napitci, vocni sokovi na bazi maltoznog sirupa, tropsko voce) i namirnice s niskim GI (mlijeko i mlijecni proizvodi, grahorice, Ieca, zob, jabuke).

Bez poznavanja GI ne mote se predvidjeti kako de neka hrana utjecati na razinu glukoze u krvi, a od toga u velikoj mjeri ovisi da Ii de u kritianom trenutku biti dovoljno energije na raspolaganju ill ne. Iz ovoga to smo rekli, jasnoje da se sada mogu izvesti razne manipulacije, tj. podesavanja razine glukoze u krvi prema stvarnim potrebama. Pogledajte dijabeticare; oni su savladali tehniku kontrole razine glukoze u krvi all ne zbog sportskih aktivnosti, vea zbog osobnog zdravlja. Cak to vise, za njih je to pitanje tivota ili smrti! Ne treba zaboraviti da je kontrola glikemianog indeksa namirnica vatna i kod redukcije
tjelesne tetine; naime znanstveno je potvrdeno da hrana s niskim GI ima sposobnost da dulje vremena daje osjecaj sitosti, sto je za sve "mucnike" velike tjelesne mase jako vatno. 0 prednostima poznavanja glikemianog indeksa govore i posebne knjige pod nazivom "The Glucose Revolution" i'The G. I. Factor" koje su nedavno izasle u SAD.

Da u izboru namirnica prema glikemianom indeksu lei znacajna rezerva, dokazala su i sveobuhvatna istrativanja provedena na Australskom institutu za sport (Australian Institute of Sport) posebno na disciplinama izdrzljivosti srednjeg intenziteta koje dugo traju. Na temelju toga izvedena su i odredena pravila:

1./ Glikemicni indeks mote biti vrlo koristan slat u pripremi vrhunskih sportasa za velika natjecanja. No svakako ne treba
pretjerivati; totalna kontrola nikad nije bila dobra jer Iisava sportasa zadovoljstava. lzbjegavati krupne promasaje i stvarati
sto povoljniju cjelokupnu sliku prehrane ugljikohidratima, a nikako ne sitniaariti na jednoj tlici voljenih titarica za dorucak!

2./ Unatoa velikom optimizmu u koristenju, ne motemo real da ce svi sportas jednako profitirati od GI. Generalna ideja je bila da ce ustezanje od visokoglikemiane hrane inicirati minimalni podrataj gusterace na Iuaenje inzulina i tako osigurati energiju u
trenutku kad to najvise treba. Pokazalo se medutim, da od takve "stednje" ima i bolje rjesenje, tj. uzimanje energetika tijekom samog nastupa ill neposredno prije toga! Motda je kombiniranje ovih metoda - najbolje!

3./ Za vrijeme posebnih situacija i kod specifianih pojedinaca, obrok prije nastupa s niskoglikemicnom hranom mote biti vrlo koristan. Neki vrhunski sportaa sat prije treninga iii natjecanja a nakon konzumiranja ugljikohidratne hrane mogu imati i negativnu reakciju. Naime oko 5% populacije vrhunskih sportasa mogu imati nagli pad koncentracije secera u krvi (hipoglikemiju) i tada se grozno osjecaju. Zasto do takve pojave dolazi nije poznato! Prije prolongiranih "tura" u treningu plivaca, kada nije moguce davati neki od energetika, ugljikohidratna hrana niskog glikemianog indeksa mote imati presudno znacenje.

4./ Sportasi za vrijeme prolongiranih treninga ili natjecanja svakako trebaju konzumirati odgovarajuce energetske plocice koje se nalaze u njihovim dtepovima. to ce uzeti stvarje procjene strucnjaka (a ne trenera) a ovisi najvise o afinitetu sportasa. Moze to biti neki izvor ugljikohidrata s umjerenim GI ill od kombinacije saharoze i fruktoze, odnosno energetski napitak visokog glikemickog indeksa.

5./ Ugliikohidratna namimica umjerenog ili visokog GI potiae oporavak glikogenskih rezervi u misicima. Razlog za ovo do sada nije jos rasvijetljen! Ipak je kljuvna stvar odmah nakon treninga ili natjecanja poceti s obnovom glikogenskih rezervi, tj. s davanjem obroka bogatih ukupnim ugljikohidratima (spageti, makaroni):Uopce nije bitno da li to volite ili ne, bitno je da jedete to prije! Neki treneri pretjeruju kada ka2u da vev za vrijeme tusiranja pocnu svojim pulenima davati obroke ugijikohidrata! Naravno, spageti ne mogu popuniti sve rezerve glikogena pa se preporucuje dodatno davanje energetika s umjerenim iii visokim glikemicnim indeksom.

Dr.Sc.Ignac Kulier




Offline Bildek-21

  • Pocasni clan
  • *
  • Posts: 776
  • Gender: Male
Odg: Insulin i GI
« Reply #36 on: July 20, 2008, 02:06:51 PM »
Namirnice visokog i niskog GI

Visoki GI imaju: maltoza 105, maltozni sirup 101, datulje 103, glukozne tablete 102, psenicni kruh 90, bijela riza kuhana 90, krumpir peceni 85, corn flakes 84, graham krekeri 74, bijeli kruh 71, pecivo 72, lubenica 72, banana nezrela 70.

Umjereni GI imaju: gazirani napitci 68, njoki 67, croissant 67, "sever (saharoza) 64, rozine 64, sok od narance 57, kukuruzne kokice 55, slatki krumpir 50, grasak i grah 48-55, tjestenina 59, sok od jabuke 41.

Niski GI imaju:
grah crveni 19, soja iz limenke 14, rizine posije 19, jabuka i kruska 36, fruktoza 23, grasak i bijeli grah 33, obrano mlijeko 32, punomasno mlijeko 27, jecam 25, energetske plocice tipa "Power bar" 31.


Slabo glikemicne namirnice ne provociraju lucenje inzulina na takav nacin, jer postupno otpustaju secer. Naravno da ovdje dolazi u obzir kombiniranje namirnica visokog i niskog GI tako da se "agresija" na inzulin osjetno smanjuje. Nezgoda jesto na gotovim industrijskim energeticima i izotonicima nema naznake o glikemicnom indeksu!

Pitanje je kako se "presaltati" na niskoglikemicne namirnice? Zitarice za dorucak zamijeniti punim zitnim zrnom, psenicnim posijama i zobenim pahuljicama. Bijeli kruh zamijeniti sto tamnijim po mogucnosti na bazi cjelovitog zitnog zrna ili razi, a krumpir zamijeniti tjesteninom od ciste semoline. Na bazi podjele namirnica na one visokog i niskog GI mogli bismo reci da se ne preporucuju maltoza (105), meltodekstdn standardni (105), datulje (103), glukozne tablete (102), psenicni kruh (90), bijela riza kuhana (90), krumpir peceni (85) i corn flakes (83) alkoholna pica osim crnog vina, to standardni snack
proizvodi na bazi krumpira i kukuruza (chips, flips, popcorn). Preporucuju se namirnice niskog glikemicnog indeksa kao to su voce i povrce bez dodanog secera, zatim sve namirnice zasladene umjetnim sladilima i fruktozom, meso i mesne preradevine, mlijeko i mlijecni proizvodi, secera, to povrce i povrtni proizvodi. Najcesve se pogrijesi kod skupine secer; glukoza je naravno 100, saharoza 64, fruktoza samo 22 a med 58! Visokofruktozni sirup ima GI 62.


Dr.Sc. Ignac Kulier


Offline gnenad

  • Domacin foruma
  • *
  • Posts: 201
  • Gender: Male
Odg: Insulin i GI
« Reply #37 on: July 20, 2008, 02:28:51 PM »
Sta je sa mlekom?Nizak GI, podize nivo secera u krvi.Imas li informacije o tome?

Offline Bildek-21

  • Pocasni clan
  • *
  • Posts: 776
  • Gender: Male
Odg: Insulin i GI
« Reply #38 on: July 20, 2008, 02:34:05 PM »


Offline Bildek-21

  • Pocasni clan
  • *
  • Posts: 776
  • Gender: Male